Muk ističe da ne postoji opravdan razlog zašto se ovako važan zakon usvaja ubrzano, bez ikakvih konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću.
- Teška i bolna iskustva našeg društva sa bezbjednosnim službama, uz brojne zloupotrebe i kršenja ljudskih prava, nisu bila dovoljan razlog da se otvori odgovorna rasprava o ovom zakonu - izjavio je Muk.
Muk upozorava da predloženi zakon dodatno izoluje ANB kao - državno ostrvo bez kontrole - navodeći da se Agenciji daje mogućnost da zaobiđe sve propise o javnim nabavkama, čak i kada nabavke nemaju bezbjednosni karakter. Time se, prema njegovim riječima, stvara prostor za netransparentnu i diskrecionu potrošnju budžetskih sredstava, bez ikakvog spoljnog nadzora.
- Ovo je ozbiljan udar na princip zakonitosti i fiskalne odgovornosti - ocjenjuje Muk.
Posebnu zabrinutost izazivaju, kako navodi Institut Alternativa, odredbe koje omogućavaju ANB-u da bez sudske odluke pristupa brojnim podacima iz elektronskih i pisanih evidencija državnih organa, uključujući podatke o elektronskoj komunikaciji i lokaciji korisnika, kao i pregled informacionih sistema.
- Ovo je u direktnoj suprotnosti sa Ustavom i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava - upozorava Muk.
Institut takođe kritikuje predložene izmjene u vezi sa zapošljavanjem u ANB-u. I dok je važeći zakon omogućavao izuzetke od javnog oglašavanja, novi predlog uvodi takvo zapošljavanje kao obavezno pravilo.
- Umjesto da se otvori put za profesionalizaciju i konkurentnost, predlog učvršćuje sistem zapošljavanja bez konkursa, čime se favorizuju lične i političke veze u odnosu na stručnost - ističe Muk.
Takođe se ukida obaveza srazmjerne zastupljenosti manjina u zapošljavanju, što je korak unazad u odnosu na standarde ravnopravnosti i uključivosti.
Muk je dodatno ukazao na netransparentnost procesa izrade zakona, naglasivši da nije poznato ko je autor zakona, ni da li je tekst konsultovan sa međunarodnim partnerima, uključujući Evropsku uniju.
- Ovdje nije riječ samo o bezbjednosti, već i o vladavini prava, ljudskim pravima i funkcionisanju institucija - upozorava on.
Predlog zakona, kako navodi Institut Alternativa, ograničava i obaveze ANB-a prema drugim državnim organima. Umjesto jasne obaveze izvještavanja Savjeta za odbranu i bezbjednost, predloženo je da Agencija dostavlja informacije - kada to nalažu razlozi nacionalne bezbjednosti - čime se prostor za samovoljno odlučivanje dodatno širi.
- Sve ovo potvrđuje da je riječ o normativnom povlačenju pred principima transparentnosti, odgovornosti i ustavne kontrole bezbjednosnog sektora - zaključio je Muk.
Institut Alternativa pozvao je Skupštinu Crne Gore da zaustavi hitnu proceduru i otvori širu stručnu i javnu raspravu o zakonu, uz uključivanje međunarodnih partnera, civilnog društva i stručnjaka.
