Muk je agenciji MINA rekao da postoji ustavna i zakonska mogućnost pokretanja inicijative za razrješenje VDT-a, ali je taj postupak složen i vjerovatno osuđen na neuspjeh.

- Prije svega zato što je između inicijative poslanika i konačne odluke o razrješenju potrebno pribaviti šest glasova članova Tužilačkog savjeta (TS) za utvrđivanje predloga Skupštini za razrješenje VDT-a - kazao je Muk.

On je naveo da TS danas radi sa, uz samog VDT-a, pet državnih tužilaca i predstavnikom Ministarstva pravde, ali bez predstavnika NVO, Advokatske komore i dva ugledna pravnika.

- U takvoj konstelaciji trenutnih snaga, nije moguće očekivati šest glasova za takav predlog -  dodao je Muk.

On je poručio da sve treba da zabrine što se VDT, koji je dobio podršku da konačno kaže kakvo je stanje u državnom tužilaštvu, „odlučio za politiku birokratskog kontinuiteta, koju proglašava za mjeru nezavisnosti tužilaštva".

- Opravdano je od VDT-a tražiti da odgovori zahtjevima javnosti, civilnog društva i skupštinskih odbora, sa više transparentnosti i odgovornosti -  rekao je Muk.

On je dodao i da skupštinski odbori imaju pravo da traže posebne izvještaje, a VDT obavezu da ih dostavi i da učestvuje na sjednicama nadležnih odbora.

Komentarišući stanje u pravosuđu i njegovu ulogu u predstojećem dijelu evropske agende, Muk je ocijenio da značajan rad i rezultati Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) nijesu u dovoljnoj mjeri ispraćeni efikasnim suđenjima i presudama.

- Neophodno je da optužnice budu provjerene na sudu i da dobiju epilog kroz osuđujuće ili oslobađajuće presude -  kazao je Muk.

On smatra da Vlada, Skupština i Sudski savjet nijesu dovoljno uradili u prethodnih pet godina, ni u pogledu unapređenja efikasnosti suđenja, ni u pogledu broja sudnica i organizacije suđenja, niti blagovremenog izbora sudija.

- Određeni pomaci su relativno novijeg datuma i tek treba da vidimo njihove krajnje efekte -  dodao je Muk.

On je podsjetio da se tri godine nakon zaključaka Vlade o premještanju SDT-a u zgradu stare vlade, tek sada ušlo u fazu tendera za adaptaciju tog objekta, a SDT i Specijalno policijsko odjeljenje su i dalje u starim, neadekvatnim prostorijama.

- Trajno oduzimanje imovine stečene kriminalom i dalje isključivo zavisi od pravosnažnih presuda kojih nema i još dugo ih neće biti. Nije uspostavljen alternativni pravni okvir za konfiskaciju nezakonito stečene imovine - ukazao je Muk.

On je rekao da će do kraja ove i tokom iduće godine vjerovatno biti donijet određeni broj prvostepenih presuda, kao i da će SDT vjerovatno izaći sa novim optužnicama u slučajevima organizovanog kriminala i korupcije.

- Međutim, ne bi me iznenadilo da se proces u poglavljima 23 i 24 okonča zaključkom o nekoj vrsti postpristupnog monitoringa u oblasti vladavine prava, kakav je bio u slučaju Rumunije i Bugarske -  naveo je Muk.

Komentarišući potencijalne izmjene za nove članice Evropske unije (EU), on je podsjetio da nakon što se okonča proces pregovora, slijedi faza ratifikacije ugovora o pristupanju u parlamentima država članica, ili čak u nekim zemljama putem nacionalnih referenduma, čiji su ishodi neizvjesni.

- Na kraju, entuzijazam Crne Gore i Evropske komisije, zajedno sa ukupnim pozitivnim rezultatima pregovaračkog procesa, mogao bi se sukobiti sa voljom jedne ili više država članica EU, čak i ako njihove vlade podrže pristupanje Crne Gore - naveo je Muk.

On smatra da otvaranje diskusije o privremeno ograničenom članstvu za nove članice pokušava da unaprijed odgovori na otpore proširenju prisutne u pojedinim članicama EU.

Muk je rekao da će Crna Gora, Vlada, parlament i civilno društvo morati da ulože dodatne napore da razumiju sve aspekte te situacije, kao i komunikacije koje se vode unutar EU i među zemljama članicama.

- Kao što je i ubrzano proširenje rezultat geopolitičkih okolnosti, tako je i ideja o ograničavanju prava novih članica izraz geopolitičkih briga i iskustava i aktuelnih izazova na relaciji Brisel - pojedine države članice -  kazao je Muk.

U toj situaciji, kako je poručio, Crna Gora treba da artikuliše jasne političke stavove i da ih na mjestima odlučivanja u EU i ključnim zemljama članicama prenese na odgovarajući diplomatski način.

Govoreći o stabilnosti izvršne vlasti, Muk je rekao da je Vlada stabilna, jer je podržana od velikog broja poslanika, odnosno političkih partija.

Prema njegovim riječima, takva podrška u parlamentu uslovljena je veličinom Vlade, odnosno brojem ministarstava i političkih imenovanja.

- Za takav glomazni aparat neophodan je funkcionalan sistem komunikacije i koordinacije, koji očigledno izostaje. To je, prije svega, odgovornost predsjednika Vlade i potpredsjednika, koji su dužni da usklađuju rad Vlade i srodnih resora -  naveo je Muk.

On smatra da premijer mora da obezbijedi stalne političke konsultacije sa predsjednikom države i Skupštine, počev od već hronično otvorenih pitanja značajnih imenovanja u diplomatskoj mreži pa nadalje.

- Očigledne su razlike u rezultatima među pojedinim resorima, dok se na mnogim mjestima radi malo i sporo. Nije zaživio od premijera obećani sistem ocjenjivanja rada i rezultata ministara - rekao je Muk.

On je dodao da nije zaživjela ni veća transparentnost u radu i zakonodavnom procesu.

- Dok se čak i dostignuti standardi otvorenosti isključuju kroz sporne međunarodne sporazume -  naveo je Muk.

On je kazao da je neophodno uvažiti preporuke Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske komisije o stanju javnih finansija i raditi na ograničavanju, racionalizaciji i optimizaciji troškova, uključujući zapošljavanja u javnom sektoru.