Napredak u omladinskoj politici i osnaživanju građanskog i političkog učešća mladih moguć je samo ukoliko se bude djelovalo multisektorski i regionalno.

To je poručeno na onlajn konferenciji “Građanski i politički aktivizam mladih: privid ili stvarnost?”, koju je Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) organizovao u okviru projekta “Građanski i politički aktivizam mladih”, koji je finanijski podržala Fondacija “Hanns Seidel”.

Iz CEDEM-a su pojasnili da je opšti cilj projekta podsticanje aktivnog učešća mladih u procesima odlučivanja, kreiranja politika i njihovog sprovođenja, kao i jačanje demokratskih kapaciteta mladih lidera - predstavnika organizacija civilnog društva i političkih stranaka, kao i osnaživanje dijaloga između mladih i donosilaca odluka.

“Kako bi ova pitanja bila adresirana u regionalnom kontekstu, CEDEM je realizovao tu konferenciju i, u onlajn prostoru, okupio mlade predstavnike civilnog društva, struktura vlasti, političkih partija i akademije”, kaže se u saopštenju.

Regionalni direktor njemačke Fondacije “Hanns Seidel” za jugoistočnu Evropu Klaus Fiesinger, istakao je da je pozitivno to što mladi u Crnoj Gori većinski odobravaju crnogorski put ka Evropskoj uniji (EU) i njeno članstvo u NATO-u.

To kako je kazao, pokazuje da su mladima u Crnoj Gori bliske demokratske vrijednosti na kojima počiva porodica EU, što je preduslov za jačanje njihove svijesti o važnosti učešća u procesima donošenja odluka bilo kroz mehanizme građanskog, ili političkog aktivizma.

Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, naglasila je da je učešće mladih jedan od preduslova za demokratizaciju društva i da, ukoliko bilo koje društvo želi da napredujed, pitanje omladinskog aktivizma ne smije biti fakultativnog karaktera, a omladinske politike moraju biti u fokusu.

Ona je podsjetila da je CEDEM sproveo istraživanje “Građansko ili političko učešće mladih: privid ili stvarnost?”, čiji su rezultati dostupni na veb /web/ sajtu organizacije.

Kako je pojasnila, cilj im je bio da analiziraju percepciju i stavove mladih u vezi sa društveno-političkim kretanjima, zatim mladih odbornika u lokalnim parlamentima o političkoj participaciji, kao i da se izvrši analiza stanja i efektivnosti djelovanja mladih odbornika.

Politička savjetnica ministra kulture, mladih i sporta u Vladi Kosova, Dorotea Deshishku poručila je da mladi širom Zapadnog Balkana nailaze na iste prepreke i da je zbog toga važno regionalno pristupiti njihovom prevazilaženju.

Ona je naglasila da mladi u regionu imaju entuzijazma i inovativnih ideja o tome kako naprijed, ali da njihova komunikacija sa institucijama mora biti osnažena, kao i da komunikacija među institucijama u kontekstu razvoja omladinskih politika mora biti u fokusu, jer je pitanje mladih multiresorno pitanje.

Savjetnica u Direktoratu za mlade Ministarstva sporta i mladih Crne Gore Anja Kečalović je navela da mladi moraju biti pitani kada se odlučuje o politikama koje ih se tiču i kao primjer dobre prakse navela da je Ministarstvo sporta i mladih uključilo mlade u proces izrade nove Strategije za mlade za period o dove do 2026. godine,

Član Upravnog odbora Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO), Blažen Maleski kazao je da nije dovoljno dati mladima priliku za učešće, već je neophodno prethodno im omogućiti da steknu vještine koje su im potrebne kako bi mogli pravilno zastupati svoje interese za stolom gdje se donose odluke.

Generalna sekretarka Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS), Miljana Pejić ocijenila je da je, pored uključivanja mladih u proces kreiranja javnih politika, od velikog značaja čuti šta mladi imaju da kažu i prilikom njihovog sprovođenja i evaluacije postignutih rezultata.

Generalna sekretarka Mreže mladih profesionalaca iz Albanije Françeska Muço je naglasila da u kontekstu većeg građanskog i političkog učešća mladih treba raditi na decentralizaciji aktivnosti za mlade, kako bi se u procesu osnaživanja omladinskog aktivizma uključili mladi iz ruralnih područja.

Vršilac dužnosti Generalnog sekretara Vijeća mladih Federacije Bosne i Hercegovine, Meris Bećović rekao je da je za veći stepen učešća mladih u procesima donošenja odluka važno umrežavanje mladih, omladinskih organizacija i organizacija za mlade, političkih partija i akademske zajednice.