On je na tematskom skupu "Unapređenje transplantacionog programa kroz medijsku kampanju podizanja svijesti građana o važnosti doniranja organa", koji je Ministarstvo zdravlja organizovalo za novinare, istakao da je, sa ekonomskog aspekta, hemodijaliza mnogo skuplja od transplantacije bubrega.
– Tokom 2024. godine u Španiji je bilo 46 kadaveričnih donora na milion stanovnika, a u Hrvatskoj 35, kazao je Prelević, koji je govorio o razlikama između kadaveričnog programa transplantacije organa i živih srodnih transplantacija.
Pored kampanje za podizanje svijesti građana o važnosti donorske kartice, Ministarstvo zdravlja ponovo je pokrenulo i program transplantacije organa u KCCG u Podgorici, u saradnji sa stručnjacima sa Vojnomedicinske akademije u Beogradu (VMA).
Profesor na Vojnomedicinskom fakultetu u Beogradu i jedan od vodećih stručnjaka za transplantaciju organa sa VMA, dr Darko Mirković saopštio je da je potrebno do pet godina da profunkcioniše transplantacioni program. On je govorio o unapređenju transplantacionog programa u Crnoj Gori i predlogu mjera za efikasniji i humaniji sistem transplantacija.
Prema njegovim riječima, za povećanje broja donora organa u Crnoj Gori potrebni su zakonski okvir, edukativna kampanja i promjena svijesti građana.
– Potrebna je stručna komisija na nivou države, biohemijska laboratorija, modernizacija kliničkih centara i bolnica i medicinske opreme, pogotovo za brzi transport organa. Neophodan je pravni okvir i usklađivanje sa direktivama EU o transplantaciji, stručno usavršavanje zdravstvenih radnika, transparentnost i etika po španskom modelu. Pravedne liste čekanja staviti na uvid javnosti, formirati etičke komisije, obezbijediti nadzor i kontrolu kvaliteta..., kazao je, između ostalog, Mirković.
Istakao je da je transplantacija jedan od najskupljih programa i procesa, zbog čega je neophodno obezbijediti finansijske resurse. On je kazao da su, pored budžeta, tu IPA fondovi EU, donacije međunarodnih organizacija, grantovi...
– Smatra se da od ukupnog broja umrlih, od 1 do 3 odsto treba da budu donori, istakao je Mirković.
On je na kraju podsjetio na citat da "Svaki problem ima tri rješenja, moje rješenje, vaše rješenje i pravo rješenje".
Direktor Klinike za nefrologiju, dr Elvir Mučić saopštio je da se na listi čekanja nalaze 64 osobe koje nemaju živog donora bubrega.
– Kadaverični donor je donor u stanju moždane smrti, objasnio je Mučić.
Mučić je upozorio na "enormni porast bubrežnih bolesnika u našoj zemlji, većina nema srodnog donora i potrebni su im kadaverični donori".
Na skupu je saopšteno da je Crna Gora još 2008. godine ratifikovala Istanbulsku deklaraciju, kojom je uređen sistem davalaštva organa.
Ljekari su upozorili i na vraćanje dijela pacijenata kod kojih je rađena transplantacija na dijalizu, a neki od njih godinama nijesu dolazili na kontrole kod nefrologa.
– Smatra se da pacijent sa transplantiranim bubregom nije potpuno ozdravio, poručili su stručnjaci.
Specijalista nefrologije u KCCG, dr Danilo Radunović govorio je o transplantacionom programu u Hrvatskoj i saradnji sa Eurotransplantom.
