To je poručeno na okruglom stolu "Podržava li crnogorski pravni okvir promociju različitosti i borbu protiv govora mržnje u medijima" koji je organizovan u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović u uvodnom izlaganju podsjetila je da smo prije nekoliko dana obilježili Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje, koji je po njenom mišljenju sve češća pojava u Crnoj Gori.
- Ostaje upitno zbog čega uprkos dobrom pravnom okviru ova pojava na jenjava, već svjedočimo sve učestalijem govoru mržnje u javnom prostoru - navela je.
Ministarstvo kulture i medija aktivno radi i prati evropske trendove i direktive kako bi se stanje u toj oblasti dodatno unaprijedilo, što je, napominje, značajno i u kontekstu zatvaranja pregovaračkog poglavlja 10.
- Formirana je međuresorna radna grupa koja se bavi usklađivanjem postojećih zakonskih rješenja i pripremanjem novih - saopštila je ministarka ističući da nijedna zakonska norma ne može biti dovoljna bez povećanja svijesti u društvu, razobličavanja govora mržnje i uvažavanja drugih ljudi koji imaju različita mišljenja i stavove od naših.
Vujović je ocijenila da u Zakonu o medijima postoji nekoliko dobrih rješenja kako bi se prevenirao govor mržnje, koja omogućavaju pokretanje koraka kad se govor mržnje desi u javnom prostoru.
- Neophodno je razlikovati slobodu govora od govora mržnje - istakla je Vujović.
Ministar pravde Bojan Božović saopštio je da trenutno nemamo adekvatne mehanizme za suzbijanje govora mržnje.
- Praksa Evropskog suda za ljudska prava pokazuje da je pravo na slobodu izražavanja jedno od najtežih za zaštitu, što je i razumljivo jer to pravo nije apsolutno i pod određenim uslovima može biti ograničeno - kazao je.
Nacrtom izmjena Krivičnog zakonika predviđeno je novo krivično djelo "teški govor mržnje", kako bi se napravila distinkcija u odnosu na diskriminisanje koje se sankcioniše kao prekršaj.
- Kaznena politika mora se mijenjati jer nije bila adekvatna u prethodnom periodu. Želimo da pošaljemo poruku da se tome mora stati na kraj kroz sankcionisanje. Vjerujte da nisam zadovoljan što ovakav predlog dolazi iz mog ministarstva, ali očito je da kazne od 300, 400 ili 500 eura nisu bile dovoljne - konstatovao je ministar pravde.
- Govor mržnje više nije incident, već je nažalost postao praksa. To je i globalni trend. Novi mediji zloupotrebljavaju se u te svrhe, posebno od strane političara. Broj postupaka je mali, a kazne su simbolične – saopštila je Milka Tadić Mijović, predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore.
Naš pravni sistem, kako je istakla, još nije kadar da se sa tim izbori.
- Pred državom je veliki zadatak da pronađe način da se sa tim suoči - ocijenila je Tadić Mijović.
Bjeković: Fali nam hrabrosti da se do kraja suočimo sa govorom mržnje i diskriminacijom
Ombudsman Siniša Bjeković rekao je da je civilni sektor jedan od načina da se društvo mobiliše za borbu protiv govora mržnje i diskriminacije.
- Mi u suštini ne znamo šta je govor mržnje po definiciji, samim tim ne znamo ni kako da se borimo protiv njega. Treba razmotriti koliko smo postigli preventivnim a koliko represivnim djelovanjem. Ne znam kako bismo npr. napravili granicu između običnog i teškog govora mržnje - upitao je Bjeković.
Objasnio je da imamo u okruženju države čiji sudovi su donijeli desetine presuda povodom govora mržnje, ali to ne bi bilo dovoljno da se pokrenu postupci u Crnoj Gori jer nije ispunjen jedan od dva neophodna elementa: da je u našoj državi neka osoba pravosnažno osuđena za navedeni delikt ili da je osuđena pred Sudom Evropske unije.
Bjeković smatra da nam kao društvu fali hrabrosti da se do kraja suočimo sa govorom mržnje i diskriminacijom, posebno u "ovako podijeljenoj Crnoj Gori".
Okrugli sto organizovao je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore u okviru regionalnog projekta Reporting Diversity Network – The New Agenda, realizovanog u partnerstvu sa Institutom za medije i različitosti – Zapadni Balkan i uz podršku Evropske unije.
