Snijeg na Žabljaku / -FOTO: V.Š.
23/12/2022 u 19:00 h
Milan SekulovićMilan Sekulović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
StoryEditor

Ni Sinjajevina park prirode, ni Žabljak ekološka prestonica

Od 357 zaštićenih nepokretnih spomenika kulture, više od polovine zahtijeva hitnu stručnu intervenciju, u potpunosti, u većoj ili manjoj mjeri, navodi se u mišljenju Savjeta za reviziju

Tim za izradu Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine odbio je predlog Opštine Žabljak da se to gradsko naselje proglasi za ekološku prestonicu i da se u toj opštini izgradi aerodrom, kao i da Sinjajevina bude proglašena za regionalni park prirode, kako je bilo predviđeno prostornim planom do 2020.

U Mišljenju Savjeta za reviziju na Koncept Prostornog plana Crne Gore, koji je objavila Vlada, navode se konkretne primjedbe Opštine Žabljak, koje nijesu usvojene, zbog čega su iz te lokalne uprave izrazili nezadovoljstvo.

– Žabljak je tretiran kao centar opštinskog značaja, a nije prihvaćena naša sugestija da Žabljak bude tretiran kao državni centar posebnog značaja, odnosno ekološka prestonica Crne Gore. Vaš odgovor je bio da se predlog može razmotriti sa nadležnim institucijama. Naravno, saglasni smo da se predlog razmotri sa nadležnim institucijama i da se od njih zatraži mišljenje, kako bi se naš predlog ugradio u koncept plana – kazali su iz Opštine Žabljak u obraćanju timu koji je radio Prostorni plan.

Imaju i konkretnu primjedbu na poglavlje "Zaštita predjela", jer nije prihvaćena njihova sugestija da se područje Sinjajevine proglasi regionalnim parkom prirode u cilju zaštite prostora i valorizacije isključivo poljoprivrednih i turističkih kapaciteta (seoskog, odnosno planinskog turizma) i da se na taj način isključi mogućnost izgradnje bilo kakvih vojnih poligona i drugih vojnih objekata, kao i izvođenje vojnih aktivnosti na tom prostoru.

– Vaš odgovor je bio da se predlog može razmotriti sa nadležnom Agencijom za zaštitu životne sredine. Pa, ako može, zašto se onda ne razmotri i ne zatraži mišljenje od Agencije za zaštitu životne sredine; i ne samo od nje nego i od drugih organa ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i ekologije, prostornog planiranja i urbanizma? Ova mišljenja treba da pribavi obrađivač plana – kategorični su iz Opštine Žabljak

Što se tiče poglavlja "Saobraćaj", istakli su da ostaju pri predlogu da se predvidi izgradnja aerodroma na Žabljaku, s obzirom da je i Prostorno-urbanističkim planom opštine Žabljak predviđena njegova izgradnja, a takođe i Prostornim planom posebne namjene za durmitorsko područje.

Popisana 1.363 kulturna dobra

Prema izvještaju o primjeni Projekta revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore, 2013. i 2014. godine obuhvaćena su 1.363 nepokretna kulturna dobra.

– Rezultatima u okviru kojih je realizovano 1.286 nepokretnih kulturnih dobara, po osnovu kriterijuma svojstva, autentičnost je utvrđena kod 1.137 nepokretnih kulturnih dobara (88 odsto), integritet kod 1.092 (84 odsto), jedinstvenost kod 1.022 nepokretnih kulturnih dobara (79 odsto), a rijetkost kod 987 nepokretnih kulturnih dobara (76 odsto). Stepen očuvanosti, koja se utvrđuje kroz njegovu cjelovitost, nivo očuvanosti, ugroženosti ili degradacije dobra, u odnosu na stanje dobra u vrijeme uspostavljanja zaštite, uzimajući u obzir intervencije, koje su na dobru kasnije legalno sprovedene, utvrđen je kod 1083 nepokretna kulturna dobra (83 odsto). Takođe je konstatovano da 51 kulturno dobro, od čega 48 spomen-obilježja, nije evidentirano na mjestu prvobitnog postojanja, pa je elaboratima predložen prestanak statusa kulturno dobro, a u procedurama sprovedenim u skladu sa zakonom. Takođe, u nedostatku relevantnih podataka za obnovu, predložen je prestanak statusa kulturno dobro za 16 potpuno uništenih ili teško oštećenih nepokretnih kulturnih dobara. Opet je potpuno neshvatljivo zašto nije kazano da su ovi podaci pravno nevalidni i poništeni, da je donesen novi akt o poništavanju revalorizacije i da je revalorizacija koja trebala da započne 2017.godine i koja je određena na pet godina (do 22. juna 2020) trebala da stavi pod pravnu zaštitu sva kulturna dobra, što je u prethodnoj kritici Analize naglašeno – piše u mišljenju.

U dokumentu koji je objavila Vlada takođe se ukazuje da ni postojeće bogatstvo Crne Gore nije zaštićeno. Ukazano je da od 357 zaštićenih nepokretnih spomenika kulture više od polovine zahtijeva hitnu stručnu intervenciju, u potpunosti, većoj ili manjoj mjeri.

– Za isto to vrijeme (15 posljednjih godina), nijedan objekat nije proglašen spomenikom kulture, odnosno zvanično, upisom u Centralni registar, nije dobio svojstvo spomenika kulture Crne Gore, iako su već duže od decenije crnogorski stručnjaci svjesni činjenice da na stotine lokacija, arhitektonskih kompleksa, arheoloških lokaliteta, prostornih cjelina i pojedinačnih objekata čeka stručni procjenu, dokumentaciju i valorizaciju – konstatovano je u Mišljenju na Prostorni plan.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
11. maj 2024 08:59