Podaci koje je juče objavio Sindikat medija Crne Gore (SMCG) pokazuju da su u prošloj godini registrovana 33 napada na novinare, što je najveći broj otkad se vode evidencije.

Dugogodišnji novinar i medijski analitičar Dragoljub Duško Vuković smatra da ni ovog 23. januara nema razloza za zadovoljstvo. On ističe da je, gledano u cjelini, novinarstvo i dalje više na usluzi onima koji imaju političku i ekonomsku moć nego običnim ljudima. 

– To, naravno, ne znači da nema primjera dobrog novinarstva kome je istina jedina obaveza i koje je lojalno građanima i građankama, ali takvo novinarstvo ne preovlađuje – rekao je Vuković za "Dan".

On odavno zastupa stav da mediji ne mogu funkcionisati po zakonitostima kapitalističkog tržišta, pogotovo u malim i siromašnim zajednicama kakva je Crna Gora.

– Te zakonitosti favorizuju marketing, propagandu i PR, dakle verzije stvarnosti koje odgovaraju onima koji imaju političku i ekonomsku moć, a ne građanima. Kada je to tako, onda novinarstvo nije forma društvene komunikacije koja je u službi običnih ljudi i javnog interesa – naglasio je Vuković.

Komentarišući pitanje bezbjednosti crnogorskih novinara danas, advokat i član Komisije za praćenje istraga napada na novinare Nebojša Asanović cijeni da je stanje nešto bolje nego ranije, podsjećajući na neke od najtežih slučajeva koji su se desili u prošlosti, kao što su ubistvo Duška Jovanovića, ranjavanje Olivere Lakić, prebijanja...

–Međutim, ambijent u kojem rade novinari i dalje je težak zbog ovih neriješenih slučajeva ubistva i napada na novinare, zbog kojih niko ne može garantovati da se nešto slično neće opet desiti. Zato što nemamo epiloge najtežih slučajeva, smatram da atmosfera i dalje nije dobra, jer potencijalni počinilac krivičnih djela na štetu novinara i medija može da se nada tome da ni on, s obzirom na ranije neriješene slučajeve, ne bi odgovarao za to djelo – kazao je Asanović za "Dan".

On ističe da su svi slučajevi koji su došli pred Komisiju za praćenje istraga napada na novinare odrađeni i obrađeni kako se najbolje moglo, ali da to tijelo ostaje ograničeno za informacije i odovore od tužilaštva, posebno u težim predmetima ili u onima u kojima je istraga još u toku.

Predsjednica Društva profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) Mila Radulović za "Dan" kaže da medijske slobode danas postoje onoliko koliko odgovaraju interesima vlasnika medija, uključujući tu i vlast. Ona dodaje da su veoma rijetki mediji kod kojih se danas ne prepoznaje naklonjenost ka nekim interesnim ili političkim centrima.

– Većina novinara i urednika se zaista trudi da pošteno radi posao, ali, nažalost, novac ima odlučujuću ulogu jer su mediji zavisni od oglašivača. Samo javni servisi imaju privilegiju da mogu da rade posao jer su njihovi budžeti osigurani, ali, nažalost, oni su pod političkim očekivanjima dijelova vlasti, pa prave loše kompromise po profesionalno izvještavanje – istakla je Radulović.

Ona kaže da je njihovo istraživanje potvrdilo da su niske zarade demotivišući faktor za novinare.

– "Viši ciljevi" u novinarstvu davno su zamijenili praktičnost, pa se novinari okreću dodatnim poslovima, napuštaju posao. Zamjenjuju ih neobrazovani i nezainteresovani, kojima je to odskočna daska za neki drugi posao i koji su voljni za lake kopromise. Zato mediji sve više liče na interesne oglasne table i gube povjerenje publike. Novinari su svjesni, kako su naveli u odgovoru na naš upitnik, da su potrebne saradnja i solidarnost, da se poslodavci najčešće vode ličnim interesima i da im nameću sve više posla štedeći na radnoj snazi. Nažalost, jako malo, gotovo nimalo, rade na tome, a tu zamjerku iskazuju i na račun medijskih organizacija. Niko se ne može boriti za nečija prava ako on to sam ne čini i ne radi na tome, i to je vidljivo u funkcionisanju i našeg udruženja – naglašava Radulović.

Smatra da bi jedan štrajk podsjetio poslodavce u privatnim medijima da moraju pristati na kolektivni ugovor.

– Dok se novinari dijele po interesima vlasnika medija, umjesto da sami sebi budu prioritet, i dalje će zarađivati kao fizički radnici, ili čak i manje od njih – zaključila je Radulović.

Nikola Obradović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ukazao je na složen kontekst u kojem se novinarski posao danas obavlja u Crnoj Gori, značajno opterećen niskim primanjima, preopterećenošću poslom i ograničenjima u osnovnim profesionalnim uslovima.

– Ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista "Dan" Duška Jovanovića najteži simbol nekažnjivosti napada na novinare. Dvije decenije nakon tog zločina, izostanak pune istine i odgovornosti i dalje opterećuje crnogorsko društvo. Bez rasvjetljavanja ovog slučaja, teško je govoriti o stvarnom napretku u oblasti slobode medija i bezbjednosti novinara – ocijenio je Obradović.

Dan novinara Crne Gore ne slavimo – danas ćutimo u znak protesta, jer istina u Crnoj Gori zna da košta života, poručila je Milica Đokđurić iz NVO 35mm.