Javnost je o njima uglavnom obavještavana naredni dan. Nakon što je postao premijer, Spajić je ukinuo mogućnost da novinari prisustvuju sjednicama, čime je dodatno ugrožena transparetnost u radu izvršne vlasti.

Podaci koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio u januaru pokazuju da je od 146 sjednica Vlade koje su analizirali u tom trenutku čak 58 odsto održano preko telefona.

– Zabrinjavajuća je činjenica da se upravo na telefonskim sjednicama, često održanim vikednom ili noću, donose važne, ali i problematične odluke, kako iz oblasti nacionalne bezbjednosti, međunarodnih odnosa, obrazovanja, finansijskih pitanja, strateških državnih projekata, tako i onih koje odnose na rješavanje pitanja neke od ranjivih grupa. Takođe, redovno se na telefonskim sjednicama donosi na desetine kadrovskih rješenja, smjenjuju i imenuju javni funkcioneri, a izuzetak nisu ni neke veoma važne javne funkcije – kazao je za "Dan" savjetnik na programima u CGO Nikola Mirković.

Vlada sada ne bi da čeka mišljenje partnera iz Brisela

Kako je podsjetio, od početka rada 44. Vlade sjednice su zatvorene za javnost, a CGO je već tada ukazivao da to može negativno uticati na transparentnost rada.

– Tada smo Generalnom sekretarijatu Vlade uputili i formalnu inicijativu za otvaranje sjednica za javnost, napominjući da je to naročito važno zbog usmenih informacija na početku svake sjednice, a koje se odnose na proces EU integracija. Nažalost, ona je odbijena, uz navode da za otvorene sjednice nema tehničkih i finansijskih uslova, iako znamo da je bilo uslova da se prenosi uživo sjednica Vlade realizuju, jer je to bio slučaj sa 43. Vladom – rekao je Mirković.

Po njegovim riječima, i odnos Vlade prema medijima nakon sjednica krajnje je nedopustiv.

– Osim što su konferencije nakon sjednica rijetke, i kad se održe, one su ograničenog karaktera kada je u pitanju ko se iz Vlade obraća i na koju temu, a glavni izvor je saopštenje na sajtu Vlade, koje često ne sadrži sve informacije, a nerijetko čak ni one ključne. Kad se na to doda ogroman broj tačaka koje se vode pod oznakom interno, kojih je preko 80, dolazimo do zaključka da se radi o jednoj od najnetransparentnijih vlada u poslednjih nekoliko ciklusa. Nije odgovorno da Vlada značajan broj svojih aktivnosti krije, jer to otvara sumnju da tu nešto nije u redu. Razumljivo je da neke tačke dnevnog reda koje se, prije svega, tiču nacionalne bezbjednosti ostanu pod oznakom interno, ali ne i da se ta oznaka zloupotrebljava kako ne bismo dobili ni bazične informacije o radu Vlade – naglašava Mirković.

Isitče da netransparentnost kao pristup nije u državnom interesu, naročito ako vidimo da joj je uzrok fokusiranost političkih subjekata na partikularne i partijske interese, koje stavljaju ispred interesa građana i države.

– Dobar primjer je poslednji slučaj sa Velikom plažom u Ulcinju i sporazumom koji je premijer Spajić potpisao sa UAE. Takav način donošenja krupnih odluka, dogovorima iza vrata i naprečac, bez temeljnog upoznavanja javnosti i njene saglasnosti, uz potpuno ignorisanje lokalne zajednice, iako te odluke određuju budućnost države i njenih resursa i prirodnih bogatstava, može imati ozbiljne posledice, a svakako nema demokratski legitimitet – zaključuje Mirković.

Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu kaže da se transparentnost jedne vlade najviše mjeri u odnosu na broj odluka koje nose oznaku tajnosti, pa će vlada koja insistira da bude transparentna gotovo sve odluke učiniti javnim, osim onih koje po prirodi stvari to ne mogu biti.

– Ono što je suština jeste da građanstvo posredstvom medija bude u potpunosti informisano o čemu se odlučuje na sjednicama Vlade. U tom smislu, Vlada treba da omogući medijima da znaju o čemu se raspravlja i da oni prenesu građanima te informacije sa njenih sjednica. Nedopustivo je da se "iz izvora" saznaje kada postoje određena sporenja između ministara o bitnim ili manje bitnim temama. Svaki resor ima svoje pi-ar službe, pa neka i ministri organizuju odvojene pres-konferencije i saopšte građanstvu prema čemu su rezervisani i zašto su rezervisani, zašto imaju podijeljena mišljenja, za šta se oni zalažu... Konačno, nije mi poznato da je neki ministar zatražio da se novinarima omogući da prisustvuju sjednicama i direktno prate njihov tok – kazala je Mrdović za "Dan".