Iako češće prijavljuju nasilje, žene se i dalje suočavaju s dugim i iscrpljujućim procesima pravne zaštite. Zakonodavne promjene, uključujući uvođenje femicida u krivični zakon, očekuju se ove godine, ali iz civilnog sektora poručuju da je potrebna dalja reforma kako bi se žrtve nasilja štitile efikasnije.

Godina tek što je počela, a u Crnoj Gori je već zabilježen 101 prekrašaj i 156 krivičnih djela povezanih s nasiljem u porodici, podaci su Uprave policije. Nasilnici su u 90 odsto slučajeva muškarci, a žrtve žene i djeca. Da je ova uznemirujuća statistika dio naše svakodnevice, ukazuju u civilnom sektoru.

- Sedamdeset žena nam se od početka godine javilo za pomoć i podršku, dok je naše sklonište u ovom trenutku dom za 10 osoba - kazala je Jovana Mirković iz Sigurne ženske kuće u Podgorici.

Za sedam godina nasilnici ubili 19 žena

Maja Raičević iz NVO Centar za ženska prava kaže da imamo progresivan rast broja prijava.

- Mi imamo na godišnjem nivou svake godine varijaciju po 20 ili 30 prijava više. U toku 2024. godine imali smo preko 220 korisnica i oko 4,5 hiljade pruženih usluga - ističe Raičević.

Iako žene češće prijavljuju nasilje nego ranije, taj proces za njih nije lak.

- Mnogi će reći, pa postoje jasni propisi i zakoni, protokoli o postupanju, tako da u stvari to nije komplikovan proces. Međutim, ako pitate žene, njihovo iskustvo je potpuno suprotno. Procesi uzajamno dugo traju i iscrpljuju ih, i često se ne snalaze u tim procedurama - naglašava Raičević.

Ne snalaze se, sudeći po statistici, ni u institucijama da adekvatno zaštite žene. Od posljednjih šest slučajeva femicida, u čak četiri prethodno je bilo prijavljeno porodično nasilje, a od 2017. ubijeno je 17 žena. No, kaznena politika će konačno biti pooštrena uvođenjem femicida u krivični zakonik.

Pavličić: Nijedan običaj ili patrijarhalna norma ne smiju opravdati femicid

- Ne očekujemo neke spektakularne promjene u praksi uvođenjem ovog krivičnog djela femicida. Međutim, svakako je to dugoročna strategija. Dobra stvar iz razloga prevencije, iz razloga uvođenja ove teme kako u protokole, tako i u strategije - kaže Mirković.

- Biće kazna isto kao za teško ubistvo, dakle to je minimalna od 10 do 40 godina, odnosno kazna dugotrajnog zatvora, najduža kazna koju naše krivično zakonodavstvo propisuje. Ušli smo u nacrt, naravno nacrt će biti u jednom trenutku poslat u skupštinu, na glasanje - objašnjava Raičević.

Raičević vjeruje da će do kraja godine Skupština izglasati to zakonsko rješenje. A dok još ima vremena, predlaže i dodatne izmjene, kojima bi se žrtve još bolje zaštitile.