Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je zadovoljan stavovima u Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru koji se odnose na tu instituciju, ocjenjujući ih i kao obavezu da unapređuje rad u narednom periodu, rekao je ombudsman Siniša Bjeković.

U Izvještaju EK se navodi da se Ombudsman i dalje doživljava sa najboljim uticajem i povjerenjem u pogledu promocije i zaštite prava građana, a kapaciteti institucije za rješavanje pritužbi i kvalitet njenih odluka nastavili su da se poboljšavaju.

- Vlasti treba sistematičnije, efikasnije i brže da sprovode preporuke Ombudsmana - navodi se u Izvještaju i konstatuje da je ojačana komunikacija sa javnošću kao i vidljivost aktivnosti.

- Moramo biti zadovoljni onim što je rečeno u Izvještaju u vezi sa institucijom Zaštitnika, ali takođe stojimo čvrsto nogama na zemlji, jer to shvatamo kao nešto što nas unapređuje, ali i obavezuje što se tiče rada u narednom periodu - kazao je Bjeković agenciji Mina. 

On je rekao da je očigledno da su međunarodne institucije uključujući i EK primijetile vidan napredak u svim oblastima i da se on temelji i na iskustvima građana i nevladinog sektora.

- Ta iskustva pokazuju znake povjerenja u Zaštitnika i posebno raduje što su zabilježeni referentni slučajevi iz kojih se može zaključiti kakav je njegov stav o pojedinim važnim društvenim pitanjima - ocijenio je Bjeković.

On ističe da je primijećen i kontinuirani finansijski nedostatak da se obave sve one funkcije koje su u mandate Ombudsmana.

Prema njegovim riječima, i u ovom izvještaju otvorilo se pitanje odnosa državnih organa prema Zaštitniku, koji je promjenjiv i različit od institucije do institucije.

- Uočili smo trend da se na zahtjeve Zaštitnika u poslednje vrijeme odgovara sa zakašnjenjem i posle naših urgencija. Neki organi prihvatili su trend po kom ombudsman izdaje neobavezujuće preporuke, pa da u skladu sa tim mogu da se ponašaju jer neće trpjeti posljedice - upozorio je Bjeković.

On je podsjetio da je, kada je u pitanju organizacija vlasti i generalno ustrojstvo državnih organa, Ombudsman Ustavom određen kao institucija koja se bavi zaštitom ljudskih prava i sloboda i samo to bi bilo dovoljno da se odgovorno odnose prema njegovim mišljenjima.

- Da li o nekoj stvari mislimo isto to je drugo pitanje, možda u instituciji Ombudsmana sa neke institucionalne strane nijesu prijemčiva sva ona shvatanja ili način ostvarivanja prava pred drugim organima, što ne znači da treba da se miješamo gdje nam nije mjesto - kazao je Bjeković.

Prema njegovoj ocjeni, ako je intervencija Zaštitnika Ustavom i zakonom predviđjena, a državni organi ne poštuju takvu njegovu poziciju, onda se ne postavlja više pitanje da li je to odnos prema Ombudsmanu, već to postaje pitanje odnosa prema državi.

- To podrazumijeva i implementaciju naših preporuka jer one nisu date s ciljem da se neko kazni, već da se otkloni situacija koja uzrokuje povredu ljudskih prava i sloboda - rekao je Bjeković.

On je kazao da institucija Ombudsmana nije kaznena ekspedicija, već korektiv vlasti i tako shvaćena može da donese samo dobro.

- Odgovorna vlast, poštujući naše preporuke, dokazuje svoju odgovornost ali i čini građanina zadovoljnim, omogućivši mu uživanje prava - kazao je Bjeković.

On je naglasio da su poslednje vrijeme čvrsto vezani za praksu Evropskog suda za ljudska prava i “tu pokušavamo naći idealnu matricu kako treba da izgleda postupanje institucije u svim oblastima”.

- To traži inoviranje znanja, a kao bitan novi kvalitet ističem i pomak u kadrovskim kapacitetima i činjenicu da sada imamo izbalansiranost među sektorima i vrlo kvalitetnu materijalnu i kadrovsku bazu za jedan duži rok - rekao je Bjeković.

On je, u vezi povjerenja u tu instituciju, ocijenio da postoji raskorak između onog što građanin očekuje i onog što može Ombudsman u skladu sa zakonom.

Kako je kazao, postoje često očekivanja građana da se u svakoj ranjivoj situaciji posredstvom Zaštitnika riješi njihov problem.

- Kada nemamo zakonski osnov za postupanje damo savjet koji pravni put da koriste kako bi svoje pitanje riješili na najefikasniji način. Taj rad ostaje najnevidljiviji dio našeg postupnja, a kada bi se to vrednovalo i kvalifikovalo naši rezultati bi imali još veću podršku, ne samo građana već i drugih subjekata, uključujući i EK - rekao je Bjeković.

On je upozorio da institucija Ombudsmana, ali i druge koje se bave zaštitom ljudskih prava, moraju da harmonizuju primjenu standarda ljudskih prava jer oni moraju biti jednaki.