Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda je tokom prošle 2021. godine imala znatan broj primjedbi u vezi sa ostarivanjem prava na zdravstvenu zaštitu, posebno u dijelu čekanja na operacije, nedostatak kadra, nedostupnost ljekova i problem transplantacije organa. Ombudsman u izvještaju za prošlu godinu, koji je objavljen ovog mjeseca, ističe da je pandemija zarazne bolesti kovid-19 svakako nametnula određene izazove zdravstvenom sistemu Crne Gore, zbog čega je i pristup zdravstvenoj zaštiti za mnoge građane postao složeniji, a slabe tačke sistema izraženije.

Inače, kako smo ranije objavili, zaštitnicima prava pacijenata u bolnicama i domovima zdravlja prošle godine je podnijeto 3.760 prigovora na postupanje i usluge, od čega na Dom zdravlja 2.405.

– S obzirom na epidemiološku situaciju, odnosno s rastom broja oboljelih, izražajnije su postale i slabe tačke sistema zdravstva, prvenstveno kadrovski kapaciteti, otežan pristup zdravstvenim uslugama, iz kog razloga ne čudi što se u ovoj izvještajnoj godini Zaštitniku obratio veći broj građana ukazujući na problem ostvarivanja ovog prava. Epidemija je jasno upozorila na važnost stvaranja snažnog, umreženog i građanima dostupnog zdravstva, koje će pružati pravovremene i kvalitetne zdravstvene usluge i adekvatno cijeniti rad onih koji taj sistem čine. Upravo su zdravstveni radnici ti koji su podnijeli najveći pritisak epidemije od njenog početka, u potpunosti stavljajući svoje vrijeme, znanje, ali i zdravlje, na raspolaganje za dobrobit čitavog društva, zbog čega im se upućuje posebna zahvalnost i duboko poštovanje. Nezavisno od pandemije kovid-19, institucija Zaštitnika je razmatrala pritužbe u vezi sa dostupnošću zdravstvene zaštite i drugim problemima sa kojima su se susretali građani u pogledu ostvarivanja ovog prava. Imajući u vidu sadržinu primljenih pritužbi i na osnovu obavljenih razgovora, Zaštitnik je konstatovao da su građani u određenom broju predmeta ukazivali na nemogućnost da ostvare kontakt sa svojim izabranim ljekarom i dođu do potrebnih ljekova, na dugo čekanje hirurških intervencija kao i na navodne propuste u njihovom i liječenju njihovih srodnika. Pritužbama su istovremeno ukazivali i na sumnju prema postupcima kontrole kvaliteta pruženih zdravstvenih usluga te su upućivani na obraćanje Ministarstvu zdravlja u cilju iniciranja postupka eksterne provjere kvaliteta stručnog rada – ističe ombudsman u izvještaju.

Kako navode, posebno se skreće pažnja na činjenicu da se Zaštitniku obratilo više građana/pacijenta ukazujući na problem liječenja transplantacijom bubrega, odnosno postupanja Konzilijuma doktora Kliničkog centra Crne Gore, vezano za izdavanje predloga za upućivanje tih pacijenata na liječenje u inostranstvo.

– Nažalost, mnogi od tih pacijenata odlučili su da samostalno krenu u proces transplantacije bubrega u inostranstvu jer, po njihovom mišljenju, još uvijek se ne nazire rješenje da o trošku države mogu da dobiju organ. U predmetima formiranim po obraćanjima ovih pacijenata postupak je u fazi ispitivanja. Svakako po ovom pitanju Zaštitnik smatra važnim istaći da je pred državom važan zadatak da poboljša i podigne kvalitet transplantacionog programa liječenja pacijenata, ali naravno uz jak nacionalni program, uz budzetska sredstva, koje država mora da obezbijedi. Naše društvo je u velikoj obavezi da u toku pristupanja Evropskoj uniji ispuni sve ono što je relevantno u pogledu kriterijuma za kvalitet i bezbjednost transplantacije i broja realizovanih donora, da predstavi rezultate koji će biti vrijedni pažnje, posebno u dijelu koji se tiče transplantacionog programa. To se od nas i očekuje, jer nijedno evropsko društvo ne može biti razvijeno i participirati u punom obimu u EU ako nije riješilo i taj problem, a to je podizanje kvaliteta transplantacionog programa liječenja, smatraju u instituciji zaštitnika.