Osnova digitalizacije je infrastruktura, koja mora da bude inkluzivna za sve, a za države Zapadnog Balkana to pitanje još uvijek predstavlja izazov, saopšteno je na sesiji „Balansiranje tvrde i meke infrastrukture kako bi se obezbijedila smislena i inkluzivna povezanost“.

Sesija je održana u okviru četvrtog Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana, koji se održava drugi dan u organizaciji Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.

Direktorica sektora za strategiju i rizike, MTEL, Crna Gora Aleksandra Radojević, kazala je da je da je MTEL  prvi i jedini operater koji je upostavio hub u Crnoj Gori.

„Do sada smo izgradili čvrst digitalni ekosistem, u partnerstvu sa Vladom i univerzitetima, kako bi podržali start up-ove u Crnoj Gori. Takođe, podržavamo frilensere i dajemo besplatan prostor za rad kako bi podstakli stvaranje novih ideja a obezbjeđujemo i čvrstu infrastrukturu, besplatne prostorije i pristupe internetu“, rekla je Radojević.

Kazala je da je MTEL poslednjih godina imao investicije u e-zdravlje, telemedicinu i e-učenje, kao i da su obezbijedili besplatni kol centar tokom pandemije.

„I prije pandemije smo shvatali značaj digitalizacije zdravstva i to se pokazalo veoma korisnim tokom krize. Takođe smo brinuli o najranjivijom grupama, na način da smo htjeli da postignemo inkluzivnu infrastrukturu za sve grupe i u prošloj godini smo obezbijedili besplatan pristup za 70 škola“, rekla je Radojević.

Zamjenik direktora u Agenciji za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Pavle Mijusković, rekao je da je cilj agencije da obezbijedi bezbjedno okruženje i da se stvore uslovi za razvoj novih tehnologija.

„Poslednjih godina, godišnji prihod od telekomunikacionog sektora bio je oko 200 miliona, dok je prošle godine opao, najveća investicija bila je 2016. godine 116 miliona, a prošle su operatori investirali oko 61 milion eura, što predstavlja 29 odsto godišnjih prihoda“, naveo je Mijušković.

Istakao je da je 37,6 odsto stanovništva Crne Gore koristilo internet u poslednjih nekoliko mjeseci, a da je 83 odsto gotovo svakog dana ili svakog dana koristilo internet.

„Internet saobraćaj je u porast, kako na fiksnoj tako u mobilnoj mreži i nastaviće se rast“, rekao je Mijušković.

Viša savjetnica za obrazovanje u Regionalnoj kancelariji UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju, Malin Elisson, kazala je da u svijetu dvije trećine djece u školama nema pristup internetu kod svojih kuća.

„Na Zapadnom Balkanu situacija je bolja, međutim, četvrtina populacije nema pristup internetu kod kuće“, navela je Elisson.

Kazala je da je stanovništvo koje živi u ruralnim područjima i siromaštvu u velikom riziku da budu isključeno.

„Treba da postoje lokalna rješenja za infrastrukturu i poboljšanje digitalnih vještina svih mladih“, rekla je Elisson.

Predstavnica Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija u Vladi Srbije,  Vladana Radisavljević Đorđević, kazala je da je osnova digitalizacije infrastruktura.

„Ministarstvo u kontinuitetu sprovodi poslove na razvoju i upotrebi širokopojasne infrastrukture u Srbiji, kako fiksne tako i mobilne. Krajem 2019. godine sproveli smo istraživanje po pitanju dostupnosti širokopojasne mreže i mapirali smo stanje na terenu i tada smo dobili mape po pitanju dostupnosti na nivou naselja. Oko 46 hiljada naselja je pokriveno istraživanjem“, navela je Radisavljević Đorđević.

Kazala je da su u junu 2020. godine otpočeli sa projektom koji se bavi sistemom širokopojasne mreže i na taj način smo pokrili dosta sivih zona koje smo prethodno mapirali.

„Tokom prve faze ćemo se pozabaviti oko 40 700 naselja. Razvijamo infrastrukturu, a operateri će poslednji segment pokriti i na taj način ćemo povećati investicije i biće finansijski gledano izvodljivo za operatere da sprovedu ove aktivnosti“, kazala je Radisavljević Đorđević.

Savjetnik ministra, Ministarstvo za informaciono društvo i administraciju, Sjeverna Makedonija Shpetim Latifi, rekla je da se ta država suočava sa izazovima koji se tiču stanja digitalne infrastrukture, visokih cijena koje su praćenje nedostatkom digitalnih vještina koje za uzvrat takođe utiču na produktivnost i konekciju širokopojasne veze i internet brzina.

„Nismo toliko udaljeni u odnosu na razvijene zemlje po pitanju korišćenja pametnih uređaja, u odnosu na prosjek EU i stanje razvoja širokopojasne mreže je ograničen zbog nekih uskih grla koja još nisu uklonjena. Zato smo razvili digitalnu ekonomiju, ali je ona usporena zbog ovih izazova. To doprinosi stvaranju jaza između seoskih i urbanih područja“, rekao je Latifi.

Specijalista za monitoring i evaluaciju, komunikaciju i koordinaciju, Projekat digitalne ekonomije Kosova* Sara Shendeti, kazala je da su u toj državi fokusirani da poboljšaju digitalnih vještina mladih, podsjećajući da je 35 odsto populacije mlađe od 18 godina.

„Ministarstvo trenutno vodi tri programa obuke, koje će podržati razvoj digitalnih vještina za mlade na Kosovu. Očekuje se da će obuku proći više od 4000 mladih. Nakon obuka, mislimo da će korisnici povećati šanse za zapošljavanje i na lokalnom i na međunarodnom ICT tržištu rada“, rekla je Shendeti.

Digitalni samit Zapadnog Balkana 2021. održava se kao dio Berlinskog procesa i kao inicijativa Regionalnog savjeta za saradnju, a važnost samita je potvrđena i kroz novi četvorogodišnji akcioni plan 2021-2024, za zajedničko regionalno tržište (Common Regional Market – CRM).

Domaćin i organizator ovogodišnjeg izdanja je Ministarstvo javne uprave digitalnog društva i medija ispred Vlade Crne Gore, dok je generalni sponzor kompanija M:TEL.