Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore saopštili su da je u periodu od 2013. do 2023. godine Registar akutnog koronarnog sindroma evidentirao gotovo 9.000 hospitalizacija zbog bolesti srca.
– Analiza je pokazala snažan uticaj faktora rizika na koje se može uticati – prije svega prekomjerne tjelesne mase i gojaznosti, fizičke neaktivnosti i povišenog krvnog pritiska. Kod značajnog broja oboljelih registrovani su poremećaji lipidnog statusa (hiperholesterolemija i/ili hipertrigliceridemija), šećerna bolest, kao i učestala upotreba duvanskih proizvoda. Najveći broj oboljelih pripada starosnoj dobi od 55 do 79 godina, ali se KVB javljaju i kod mlađih osoba, što potvrđuje potrebu za ranom i kontinuiranom prevencijom tokom cijelog života – ističu iz Instituta za javno zdravlje.
Svjetski dan srca je važan datum u Kalendaru javnog zdravlja, posvećen podizanju svijesti o značaju prevencije i liječenja bolesti srca.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Najnoviji podaci Svjetske federacije za srce pokazuju da od KVB svake godine umire više ljudi nego od bilo kog drugog uzroka, preko 20,5 miliona, pri čemu se oko 85 odsto smrtnih ishoda pripisuje srčanim i moždanim udarima. Više od tri četvrtine ovih smrtnih slučajeva bilježi se u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, a značajan broj su prijevremene smrti (osobe mlađe od 70 godina).
– Kardiovaskularne bolesti razvijaju se postepeno i često se klinički manifestuju tek nakon višegodišnjeg djelovanja rizičnih ponašanja i metaboličkih poremećaja. Ipak, procjenjuje se da se do 80 odsto prijevremenih smrti može spriječiti pravovremenim i dostupnim preventivnim mjerama, organizovanim skriningom i dosljednim usvajanjem zdravih životnih stilova. Pravilna ishrana, redovna fizička aktivnost odgovarajućeg intenziteta i prestanak pušenja čine temelj djelotvorne primarne i sekundarne prevencije – ukazali su iz Instituta.
Kako objašnjavaju, srce je približno veličine pesnice i najjači je mišić u tijelu. Počinje da kuca otprilike tri sedmice nakon začeća i ako doživite 70 godina, otkucaće oko 2,5 milijardi puta. Uprkos toj izuzetnoj snazi, srce ostaje ranjivo na ključne faktore rizika kao što su upotreba duvanskih proizvoda, dijabetes, povišeni holesterol, nezdrava ishrana i arterijska hipertenzija.
– Visok krvni pritisak ili hipertenzija je ozbiljan zdravstveni problem, jer vremenom oštećuje srce i krvne sudove. Zbog povećanog pritiska na zidove arterija, srce mora da radi jače, što dovodi do zadebljanja srčanog mišića i smanjenja njegove efikasnosti. Budući da se visok pritisak često naziva i "tihim ubicom" jer nema očigledne simptome, redovno mjerenje je od vitalnog značaja. Tim povodom, Institut za javno zdravlje Crne Gore izradio je Dnevnik mjerenja krvnog pritiska, kako bi pacijenti mogli da bilježe i prate svoje vrijednosti. Redovno vođenje evidencije ključno je za sagledavanje stanja i pomaže ljekarima da procijene efikasnost terapije. Dnevnik će biti dragocjen alat koji olakšava saradnju između pacijenta i ljekara, a sve u cilju očuvanja zdravlja srca – poručuju iz Instituta, na čijem sajtu se i nalazi pomenuti dnevnik.
