Zaraza vreba iz mutne vode

Povećane padavine, povišeni vodostaji i izlivanje vodenih površina i vodotokova nose rizik od ugrožavanja zdravlja i širenja infektivnih bolesti zbog zagađenja vode, neadekvatnog odlaganja čvrstog otpada, izlivanja kanalizacije i otpadnih voda, kao i povećanja broja glodara.

To se navodi u preporukama za stanovništvo u slučaju poplava, koje građani mogu pročitati na sajtu Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Posebno upozorenje epidemiologa odnosi se na rizik po zdravlje u slučaju povećane mutnoće vode.

– Dokazano je da sa povećanjem mutnoće raste rizik od nastanka oboljenja organa za varenje – naročito za populaciju pod rizikom u koju spadaju novorođenčad, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunim sistemom, ističu iz Instituta.

Oni objašnjavaju zbog čega je mutnoća važan indikator kvaliteta vode.

– Bakterije, virusi i paraziti kao da se vežu za suspendovane čestice u mutnoj vodi. Ove čestice potom ometaju dezinfekciju vode štiteći zagađivača od sredstva za dezinfekciju (hlor), ističu iz IJZCG.

Ostaviti da ključa 5 i 10 minuta

– Vodu namijenjenu za piće, pranje voća ili povrća, pravljenje sokova ili leda, ili za pranje zuba treba prokuvati. Prije prokuvavanja treba vodu pustiti da se istaloži kako bi se izbistrila, pa nakon toga prokuvati bistri dio. Ukoliko se koristi voda sa centralizovanih vodovodnih sistema, potrebno ju je prokuvati 5 minuta na temperaturi ključanja. Ako se koristi voda iz bunara, lokalnih izvora i slično, vodu treba prokuvati na temperaturi ključanja minimum 10 minuta. Nakon toga vodu treba rashladiti u čistoj, pokrivenoj posudi, savjet je IJZCG.

Kako navode, u slučaju povećanja padavina i izlivanja vodenih površina, česti su prekidi u snabdijevanju vodom koja je bezbjedna za piće i higijenu, a oštećenja na vodovodnoj i kanalizacionoj mreži dodatno povećavaju rizik od zagađenja vode.

– Dolazi do neadekvatnog uklanjanja čvrstog otpada, uključujući izlivanje kanalizacije i otpadnih voda. Povećava se broj glodara što za vrijeme poplava predstavlja veliki rizik za zdravlje. Postoji velika opasnost od povređivanja i izlaganja oštećenoj infrastrukturi (električne instalacije, prekinute cijevi i sl.), objašnjavaju iz Instituta.

Analiza različitih parametara za higijensku ispravnost

– Preduzeća za vodosnabdijevanje su odgovorna za higijensku ispravnost vode za piće koju isporučuju potrošačima. Takođe su u obavezi da informišu javnost kada postoje problemi koji ugrožavaju kvalitet vode. Informacije se uglavnom daju preko medija u informativnim emisijama. Sistemi za vodosnabdijevanje podliježu zdravstvenom nadzoru i pod kontrolom su inspekcijskih organa. U okviru kontrole bezbjednosti, voda za piće se analizira na različite parametre, među kojima se analizira i mutnoća, navode iz IJZCG.

Građani najčešće postavljaju pitanje šta je mutnoća vode za piće i kakav to zdravstveni problem predstavlja.

Poplave izbacile i bruku izvršne vlasti

– Mutnoća je termin kojim se služimo kada opisujemo kvalitet vode, a odnosi se na providnost vode. Ona se javlja kada voda na svom putu pokupi fino suspendovane čestice gline, mulja, organske i neorganske materije, planktona i drugih mikroskopskih organizama. Mutnoća se mjeri u nefelometrijskim turbidimetrijskim jedinicama (NTU), a odgovarajućeg kvaliteta je ako je mutnoća manja od 1NTU. Kada mutnoća pređe vrijednost od 1 NTU, preporučuje se da stanovništvo, a naročito djeca, trudnice, stari i stanovništvo sa oslabljenim imunim sistemom prokuvavaju vodu prije upotrebe ili koriste bezbjedne alternative, tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flaširane vode, na odgovarajući način dopremnjenu zdravstveno ispravnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorišta i sl.). Kada mutnoća pređe vrijednost od 6 NTU, svim korisnicima se preporučuje da za piće koriste bezbjedne alternative, navode iz IJZ.