Trenutno stanje životne sredine u Crnoj Gori veoma je zabrinjavajuće, jer imamo iste negativne trendove kao i prethodnih godina, naročito u oblastima kvaliteta vazduha i upravljanja otpadom, uz višedecenijske crne ekološke tačke kakve su deponije industrijskog otpada КAP-a i Željezare, nekontrolisanu eksploataciju šumskog i riječnog materijala i probleme sa otpadnim vodama, krivolovom, neplanskom gradnjom i lošim upravljanjem zaštićenim prostorima. To je u razgovoru za "Dan" ocijenio direktor Ekološkog pokreta "Ozon" Aleksandar Perović.
On ističe da je eko-kriminal izražen problem i ne podrazumijeva samo krivična djela na terenu, već i prateće pojave kakve su siva ekonomija i korupcija, što je nedopustivo i pokazuje da institucije sistema nijesu sposobne da primijene zakone, zaštite prirodne resurse i javni interes. Naš sagovornik upozorava da eko-kriminal i korupcija izjedaju ekološku državu i njenu srž.
– Bez obzira na izraženu socioekonomsku, kulturološku i političku krizu koja opterećuje društvo i građane pojedinačno, nesporno je da kvalitet životne sredine i dalje trpi, kako zbog nesposobnosti donosilaca odluka, tako i usled nezainteresovanosti ubjedljive većine građana da zaštite svoja prava garantovana Ustavom, zakonima i međunarodnim propisima koje je Crna Gora potpisala. Po nepisanom pravilu, tokom zimskog perioda u prvi plan izbija problem aerozagađenja, što je i prirodno, s obzirom da utiče na više od dvije trećine stanovništva. Rezultati građanskog monitoringa koji realizujemo od 2011. godine kroz naš servis "Ekoskop" i regionalnu kampanju "Ujedinjeni Balkan za čist vazduh" potvrđuju da je problem izražen, a uzročno-posledični efekti na javno zdravlje i ukupan kvalitet životne sredine upozoravajući, što podrazumijeva hitnu reakciju kroz konkretne mjere. Posledice kao što su prerane smrti, obolijevanje i pogoršanje zdravlja najosjetljivijih grupa, sterilitet kod žena i muškaraca, raseljavanje iz sredina koje su najviše ugrožene, nisu nešto što bi se smjelo ignorisati i potcjenjivati, ali, nažalost, upravo je takva praksa u Crnoj Gori – kazao je Perović.
Ono što je veliki problem, kako je dodao, jeste zaostavština lošeg i bahatog upravljanja životnom sredinom, gdje su najvidljivije deponije industrijskog otpada, što je moralo biti riješeno do sada.
– Primjeri istorijskog otpada КAP-a i Željezare zaslužuju ozbiljnu istragu tužilaštva, kako u kontekstu prenosa vlasništva na privatne firme, tako i kada su u pitanju namjena i korišćenje kredita Svjetske banke. Ovih dana imali smo situaciju da se tokom jakog sjevernog vjetra ugrožava zdravlje porodica koje su ostale da žive u neposrednoj blizini basena crvenog mulja, što je nedopustivo, jer vlasnik mora obezbijediti da se na lokaciji sprovode zaštitne i preventivne mjere, bez obzira na planove kako će valorizovati ono što je otkupio, ako je uopšte i bilo planova, sem da se preproda državi po većoj cijeni od one po kojoj je stekao pravo vlasništva – rekao je Perović.
On ističe da je način upravljanja komunalnim i građevinskim otpadom u ubjedljivoj većini opština nezakonit.
– Pohara šumskih kompleksa, pa i onih u zaštićenim predjelima, uzela je maha do te mjere da se nelegalno posječena drva preprodaju za ogrev i na javnim mjestima, što je ponižavajuće za sve institucije koje imaju nadležnosti u tom resoru – naglašava Perović.