Socijalna davanja u Crnoj Gori u poslednjih 10 godina uvećana su za iznose od 16 do 31 euro, pokazuju uporedni podaci koje je "Danu" dostavilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja. U ovom trenutku materijalno obezbjeđenje porodice, koje dobija oko 6.500 familija sa oko 28.000 članova, iznosi 80,23 eura za pojedinca, za porodicu sa dva člana 96,35, sa tri 115,65, četiri člana 136,52, dok je za petočlanu ili familiju sa više članova 152,54 eura. Poređenja radi, poslanici i ministri mjesečno imaju platu od oko 1.700 eura, što znači da jedan javni fukcioner za mjesec dobija koliko za godinu primi socijalno ugrožena familija sa pet i više članova. Takođe, plate su u javnom sektoru povećane i za četvrtinu, ali se još niko nije sjetio najsiromašnijih u državi.

Takođe, minimalna zarada u Crnoj Gori je u samo poslednjih godinu povećana sa 250 na 450 eura, prosječna zarada je porasla sa oko 500 na 700, ali scijalna davanja to nijesu pratila. Ono što je svakako pratilo rast zarada bio je rast cijena koje su nikada veće, pa su socijalno ugroženi građani još ugroženi jer su socijalna davanja tolika da ne mogu pokriti ni osnovne troškove života. U Ministarstvu rada i socijalnog staranja za "Dan" kažu da, prema obračunatom i isplaćenom mjesecu februaru, ukupno je bilo 137.269 nosilaca nekog od prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite, s tim što jedan korisnik može istovremeno biti i nosilac više prava. Broj korisnika boračke i invalidske zaštite za isti period bio je 1.913.

Predsjednik skupštinskog Odbora za rad, zdravstvo i socijalno staranje Srđan Pavićević ocijenio je za "Dan" da su socijalna davanja lična karta humanosti i empatije jednog društva. On ističe da kada vidimo kolika su davanja za najugroženije i kojim ritmom su rasla, onda se ne možemo pohvaliti nekim napretkom.

– Ta diskrapanca koja postoji između plata, penzija i socijalnih davanja je zastrašujuća i pokazuje da socijalna pravda ipak nije zaživjela. Problem je što su donosioci odluka u proteklom periodu bili toliko bez vizije budućnosti da danas imamo situaciju da su nam penzije takve da ne pokrivaju ni osnovne životne potrebe, a socijalna davanja još i manje. Zato se mora naći način da se te velike razlike premoste, da pomoć dobijaju oni kojima je istinski potrebna – kazao je Pavićević.

On ističe da su ljudi koji primaju penzije to pošteno zaradili, ali da je iznos daleko od primanja koja realno većina zaslužuje. Dodaje da socijalna davanja ipak treba da obezbijede neki minimum egzistencije, ali za sada nažalost to nije slučaj.

– To je posao kojem se moramo posvetiti u budućnosti, jer država socijalne pravde se gradi, a ne samo proglašava, poručuje Pavićević.

U Ministarstvu rada i socijalnog staranja saopštili su "Danu" da se usklađivanje osnovnih materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite vrši u skladu sa članovima 38 i 58 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Navedenim odredbama je propisano da se usklađivanje vrši polugodišnje (1. januara i 1. jula tekuće godine) sa kretanjem troškova života i prosječne zarade zaposlenih na teritoriji Crne Gore na osnovu statističkih podataka za prethodno polugodište u procentu koji predstavlja zbir polovine procenta rasta, odnosno pada troškova života i polovine procenta rasta, odnosno pada zarada.

– Izuzetno od navedenog, ako bi procenat koji predstavlja zbir polovine procenata rasta, odnosno pada troškova života i polovine procenta rasta, odnosno pada zarada doveo do negativnog usklađivanja, visina materijalnih davanja se ne usklađuje. Akt o usklađivanju mjesečnih novčanih primanja donosi Ministarstvo rada i socijalnog staranja. Povećanje naknada za materijalna davanja može se vršiti i putem izmjena Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, što je urađeno više puta za pojedina prava, recimo za dodatke za djecu i prava na ličnu invalidninu, objašnjavaju u resornom ministarstvu.