Političari podstiču etničke tenzije

Manjinske zajednice u Crnoj Gori se suočavaju sa izazovima u oblastima obrazovanja, zapošljavanja i političke zastupljenosti, a posebno su ranjivi Romi i Egipćani, suočavajući se sa diskriminacijom i socijalnom isključenošću, ocijenjeno je u Strategiji manjinske politike u Crnoj Gori za period 2024–2028.

U tom dokumentu se navodi da su etničke i vjerske manjine u Crnoj Gori često suočene s diskriminacijom i predrasudama, da su u poslednjih nekoliko godina zabilježeni incidenti koji ukazuju na etničku i vjersku netoleranciju, te da povremeno dolazi do vandalizacije vjerskih objekata i nacionalističkih ispada.

– Srbi i Crnogorci imaju složen odnos, obilježen istorijskim i političkim tenzijama, što često rezultira međunacionalnim nesuglasicama. Bošnjaci i Albanci, kao muslimanske zajednice, takođe se suočavaju sa stereotipima i diskriminacijom, posebno u kontekstu islamske vjere... Govor mržnje na društvenim mrežama i u medijima dodatno podstiče tenzije među zajednicama. Politička situacija u Crnoj Gori doprinosi tenzijama među etničkim grupama. Političke stranke često koriste etničke i vjerske razlike kao sredstvo za mobilizaciju birača, što može pogoršati međunacionalne odnose. Sporovi oko vjerskih pitanja, poput zakona o vjerskim slobodama, izazvali su masovne proteste i produbili podjele u društvu – ukazano je u tom strateškom dokumentu.

Ključni cilj Strategije za period do 2028. jeste jačanje multietničkog karaktera crnogorskog društva. Specifični ciljevi su jačanje međuetničkog i međuvjerskog sklada u Crnoj Gori, pospješivanje ravnopravnosti i jačanje prava etničkih i vjerskih manjina u oblasti obrazovanja, zapošljavanja, upotrebe jezika i pisma, kao i prava na informisanje etničkih manjina, ostvarivanje prava na sopstvenu kulturu i identitet s obzirom na specifičnosti etničkih i vjerskih manjina. Cilj je i osnaživanje političke participacije manjinskih naroda, te postizanje jednakih prava, mogućnosti i tretmana za sve građane bez obzira na njihovu etničku pripadnost.

– U Crnoj Gori, zemlji s bogatom istorijom i raznolikim etničkim sastavom, integracija manjina je od suštinskog značaja kako bi se prevazišli potencijalni izvori međuetničkih napetosti i izgradila održiva multietnička zajednica. Kao zemlja na Balkanu, Crna Gora se suočava s nasleđem prošlih konflikata i tenzija među različitim etničkim grupama. Stoga, uspješna integracija manjina nije samo pitanje socijalne pravde i jednakosti, već i ključni faktor u očuvanju stabilnosti, mira i prosperiteta u društvu. Podrška raznolikosti i inkluzivnosti ne samo da jača socijalnu koheziju, već i osigurava da svaki građanin Crne Gore ima priliku da ostvari svoj puni potencijal, bez obzira na etničku pripadnost – navodi se u strategiji.

Djelimično omogućeno obrazovanje na maternjem jeziku

Što se tiče ocjene realizacije ciljeva iz Strategije za period 2019–2023. navodi se da je u oblasti obrazovanje manjina, djelimično omogućen pristup obrazovanju na maternjem jeziku. U oblasti jezičke i kulturne autonomije manjina, ocijenjeno je da su organizovane manifestacije, ali da je potrebno procijeniti u kojoj mjeri one doprinose očuvanju kulturne i jezičke autonomije manjina. Što se tiče političke participacije manjina, i tu je ostvarena djelimična realizacija, ukazujući da su postojale inicijative za promjene u izbornom zakonodavstvu, ali da je potrebno pratiti dalje korake u vezi s ovim pitanjem.

U Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava smatraju da će ova strategija doprinijeti raznolikosti, prevenciji konflikata, ali i ekonomskom razvoju. Nakon realizacije strategije očekuju da će na polju obrazovanja biti postignuto unapređenje razumijevanja i poštovanja multikulturalnosti i multietničnosti među učenicima i nastavnicima.

Fond za manjine instrument za političke ciljeve

Očekuju povećanje zastupljenosti manjinskih grupa na tržištu rada i smanjenje socio-ekonomske nejednakosti među različitim etničkim grupama, jačanje osjećaja pripadnosti i identiteta među manjinskim zajednicama, kao i promociju kulturnog nasleđa tih grupa kao integralnog dijela crnogorskog društva.

– Očekujemo da će ovi napori rezultirati inkluzivnijim obrazovnim sistemom, povećanom zastupljenošću manjinskih grupa na tržištu rada, afirmacijom kulturnog identiteta manjinskih zajednica, većim političkim učešćem manjinskih grupa i stvaranjem medijskog prostora koji podstiče razumijevanje, poštovanje i inkluziju svih etničkih grupa u crnogorskom društvu – navodi se u strategiji.