Карикатура: Мирко Зулић

Porodica sa 167 eura ne može obezbijediti ni hranu

Mnoga djeca, bez obzira što su udžbenici besplatni za osnovce, neće moći da se adekvatno pripreme za školu jer njihovi roditelji ne mogu da im priušte ni kvalitetnu hranu, a kamoli sve što je potrebno za nastavu.

Djeca iz socijalno ugroženih porodica, čija su primanja 167 eura (za četvoročlanu porodicu), sigurno ne mogu dobiti sve što im treba za početak školske godine.

Osim toga, njihovi roditelji im ne mogu obezbijediti ni kvalitetnu užinu. Poražavajući je podatak da je svako treće dijete siromašno, a da su dječiji dodaci svega 30 eura, te da poslanici nijesu glasali za uvećanje ovog iznosa, dok su, s druge strane, sebe mjesecima čašćavali varijabilama i po 700 eura.

Raniji podaci pokazuju da oko 18.000 porodica u Crnoj Gori prima materijalno obezbjeđenje, od koga je nemoguće podmiriti ni osnovne troškove života.

Predsjednica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović za "Dan" ocjenjuje da, nažalost, nemamo velike pomake kada govorimo o siromaštvu djece u Crnoj Gori.

– To su najveći problemi kada govorimo o dugoročnim ciljevima. Siromaštvo među djecom je bukvalno na istom. Ništa tu nijesmo uradili. Podaci ukazuju da svako treće dijete živi na granici siromaštva, što je pokazatelj da nijesmo dovoljno radili. Imamo veliki broj porodica koje se suočavaju sa problemima da djeci i sebi obezbijede osnovne stvari, počev od hrane, pa dalje. Kada govorimo o spremanju djece za školu, onda su ti problemi i dodatno izraženi i upravo zbog toga mi u ovom periodu pokušavamo da im pomognemo da se bolje spreme i da razlike među djecom budu manje uočljive jer, nažalost, kada govorimo o obrazovanju one su izuzezno prisutne, a ne bi trebalo da je tako. Dobro je da su udžbenici besplatni, ali ono što ostaje jesu dodatne stvari koje su potrebe da bi se djeca pripremila i za praćenje nastave i za odlazak u školu. Naše udruženje od prvog dana osnivanja sprovodi akciju "Podijelimo jer zajedno možemo više", koja je toku i u oviru koje pomažemo što više djece u Crnoj Gori. Opet mi nijesmo institucija koja može da obuhvati svu djecu, ali se trudimo da najugroženijim koje su centri za socijalni rad prepoznali u svim opštinama, uz pomoć donacija, obezbijedimo osnovne stvari. Akcija je u toku i oko 1.600 djece računamo da će dobiti našu pomoć. Nemamo konačnu brojku. Na ovaj način želimo da pošaljemo poruku institucijama da treba da shvate da jedan veliki broj naše djece iziskuje njihovu pomoć, poručuje Mihailović.

Predsjednica fondacije Banka hrane Marina Medojević kaže da život djece u siromašnim porodicama otežava pristup obrazovanju, što kasnije vodi niže plaćenim poslovima i nesigurnim uslovima rada.

– Stopa siromaštva među nezaposlenima je 39 odsto, među jednoroditeljskim porodicama je 34 odsto, a porodice sa troje i više djece imaju stopu siromaštva od 29 odsto, što su veoma visoke stope siromaštva i trebalo bi biti obavezujuće za kreiranje socijalnih politika, kako države, tako i lokalnih samouprava. Djeca čiji roditelji su slabog socioekonomskog položaja u koje spadaju sva domaćinstva koja imaju prihode i primanja ispod linije siromaštva (posljednji podaci Monstata kažu da je linija siromaštva četvočlane porodice 695 eura, dakle visočija je od minimalne plate za srednji stručni kadar, a tek 5 eura niža od one za visokoškolce) a posebno porodice koje žive od MOP-a (jedinog socijalnog davanja namijenjenog siromašnim, za četvoročlanu porodicu je 167 eura, dakle četiri puta manja od linije siromaštva) kao i one porodice koje zbog strogih uslova sticanja prava na MOP nemaju nikakva ili su primanja izrazito niska, moraju imati sistemski održivo rješenje podrške školovanja djece. Samo se obrazovanjem dugoročno može riješiti problem siromaštva. Uvođenje dostupnih i univerzalnih usluga i mjera u sistem obrazovanja doprinijelo bi pravednijem položaju djece slabijeg socioekonomskog statusa, te bi im omogućilo ravnopravnu participaciju sa ostalom djecom, rekla je u izjavi za "Dan" Medojević.

Donosioci odluka da se zapitaju

Medojević poručuje da kada bi se samo na trenutak zamislili donosioci odluka kako izgleda život sa maksimalnih 187 eura koje dobiju korisnici MOP-a sa pet i više članova domaćinstva, a onda kako od tog novca kupiti školski probor djeci, možda bi prva odluka Vlade Crne Gore bila da sva djeca čije porodice žive ispod linije siromaštva imaju besplatno, do okončanja školovanja, sve ono što podrazumijeva država socijalne pravde kao što su udžbenici, školski pribor, vannastavne aktivnosti i edukacija, tehnička pomagala sa određenim iznosom besplatnog interneta, kao i osnovno pravo prečeg, besplatan zdravi obrok u školi.

– Sigurna sam da bi se sa odgovornim načinom brige za ugrožene vratila vjera u bolji život djece koja žive u porodicama koje se nalaze u vrtlogu cikličnog siromaštva, naglasila je Medojević.

Navodi da djeca slabijeg imovinskog stanja u mnogo manjem obimu u odnosu na ostalu djecu stižu do univerzitetskih diploma, a i srednjoškolske ostaju nedostupne, zbog izostanka podrške sistema, što je u suprotnosti sa politikama država EU čijoj zajednici težimo.

– Školski pribor i ostala pomagala (tehnički uređaji koji postaju standard u obrazovanju) nisu se našla kao neophodna podrška sistema obrazovanja djece i mladih u Crnoj Gori. Udžbenici su besplatni samo u osnovnoj školi za svu djecu nezavisno od standarda. Naš sistem ne prepoznaje značaj besplatnih udžbenika za socijalno ugroženu djecu starije dobi.
Školski pribor je značajan izdatak u budžetu porodica koje žive u siromaštvu i nikako se ne mogu uporediti sa udjelom troška koje imaju oni čiji su prihodi daleko iznad linije siromaštva, ukazuje Medojević.