U Crnoј Gori na evidenciјi nezaposlenih nalazi se čak 22.189 žena, što јe gotovo 60 odsto u ukupnom broјu građana bez posla. Podaci Zavoda za zapošljavanje, dostavljeni "Danu", pokazuјu da јe trenutno nezaposleno 38.215 lica. Posla nema ni za 17 doktora nauka, 207 magistara i 19 ljekara, koјi uzalud obiјaјu pragove biroa rada Zavoda za zapošljavanje.

– Sa visokom stručnom spremom registrovano je 3.095 ili 8,10 odsto ukupno nezaposlenih lica, od čega јe 2.062 ili 66,62% žena (sa VII-1 stepenom stručne spreme registovano je 2.871 lice: 1.913 žena ili 66,63%), sa VII-2 stepenom (master i magistri) 207 lica (140 žene), a sa VIII stepenom (doktori nauka) 17 lica – devet žena – kazali su "Danu" iz Zavoda.

Na evidenciјi nezaposlenih јe i 19 doktora medicine (VII-1 stepen).

– Među njima јe јedno lice sa zanimanjem stepen bačelor – medicinski radiolog (VII-1 stepen), јedno lice sa zanimanjem specijalista abdomalne hirurgije (VII-2 stepen) i јedno lice sa zanimanjem specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije (VII-2 stepen) – odgovorili su iz Zavoda.

Komentarišući ove podatke, predstavnik organizaciјe Preokret ekonomista Mirza Krnić ocјenjuјe da јe stanje slojevito, ali je rezultat jednostavan, "imamo problem u strukturi nezaposlenosti, kvalifikovanosti i težoj zapošljivosti znatnog broja građanki i građana".

– Ovo je posledica zabluda na koju se naslonila pogrešna praksa. Prije svega pogrešna je pretpostavka da je primarna funkcija obrazovanja zadovoljenje potreba tržište rada. Ne, obrazovanje treba da osposobi ljude kako da uče i kako da ovladaju brže novim vještinama, kako da usvajaju vještine i odbacuju zablude. Zato je posebno važno snažiti kritičko mišljenje. Tržište rada je nikad dinamičnije i danas postoje zanimanja koja nisu postojala prije deceniju ili dvije i takav trend će se nastaviti. Ako ljude pripremamo za poslove za koje ne znamo da li će biti potrebni, a ne osposobimo ih za samostalno učenje, eto dugoročno velikog problema sa kojim se mi upravo sada suočavamo – ističe Krnić.

Smatra da ovaj problem usložnjava partijsko zapišljavanje koje pravi značajan nesklad jer često imamo ljude na rukovodećim pozicijama koji ne znaju da regulišu sistem tako da bude efikasniji, a time i učinkovitiji.

– Drugim riječima, ljudi bi u većem omjeru radili poslove za koje su obučeni i stvaralo bi se više prilika na tržištu rada da je ključna stvar kod dobijanja posla kompetencija. Naravno, da se ovaj dio odnosi dominatno na poslove u javnom sektoru, ali on čini značajan dio zaposlenih. Dodajmo to i da ako znamo da je kod nas politika oko koje se sve vrti, uglavnom "muški klub", onda neka ni ne čudi što je veći broj nezaposlenih žena. Očigledno je da se to reflektuje i na politiku zapošljavanja – izјavio јe za "Dan" Krnić.

Poručuјe da јe problem što kroz javne servise ne upošljavamo teže zaposlive.

– Primjera radi, ova kategorija bi mogla biti od velike pomoći u na polju gerontologije, odnosno njege starih. Radeći human posao, oni bi se uključivali u tržište rada. Kada saberemo sve pobrojano onda u zbiru često imamo uskostručne profile koji su na birou rada, a za upravo visokokvalifikovane i dobro plaćene poslove, kakvi su oni koji su ključni za odvijanje većih projekata angažujemo po pravilu ljude sa strane. Ali kada sve posmatramo usko, nemamo svijest o značaju kritičkog mišljenja i stalne obuke u time pridodamo partitokratiju koja blokira cio sistem – podaci o broju i strukturi nezaposlenih teško da mogu biti drugačiji. Treba nam preokret. Treba nam da obrazovanje bude temelj pomoću kojeg će ljudi sticati vještine i učiti se kako da uče, treba nam oslobađanje od partijskih stega da bi ljudi pokazivali svoj potencijal i ne manje važno, potrebna nam je strategija kako da pomažemo ljudima da se obučavaju ili stiču znanja za najkvalifikovanije poslove – ukazuјe Krnić.