/ Okolina Kolašina pretvorena u pepeo-

Požara sve više, a fale nam oprema, vozila i 200 vatrogasaca

Po najavama meteorologa o očekivanju izuzetno toplog i sušnog ljeta i njihovim podacima o količini vlage u zemljištu koja je trenutno na izuzetno niskom nivou postavlja se pitanje koji su nam dalji koraci, navodi Goran Tripković

Crna Gora ulazi nespremna u požarnu sezonu, a zbog rekordno niske vlažnosti zemlje i najavljenog sušnog ljeta vatrogasci strahuju da je pred nama rizična godina posebno na primorju, što može ugroziti živote i imovinu građana, ali i turističku sezonu, ocjenjuju sagovornici "Dana" koji smatraju da bi kazne za piromane trebale drastično povećati. Dok u Vladi prebacuju odgovornost zbog neuspjeha u gašenju požara u Kolašinu, vatrogasci strahuju šta je sledeće, a predsjednik Strukovnog sindikata vatrogasaca Goran Tripković za "Dan" kaže da Crnoj Gori fali najmanje 200 vatrogasaca, a da oni koji rade, posebno na sjeveru, nemaju ni osnovnu opremu za gašenje šumskih požara.

– Iako se zadnje dvije godine vide pomaci u smislu bolje organizovanosti i opremljenosti lokalnih vatrogasno-spasilačkih jedinica, nije urađena adekvatna analiza potreba za opremom, te je tužna činjenica da Crna Gora još uvijek nema adekvatnu opremu za odgovarajući odgovor u slučaju šumskih požara. Zabrinjavajući je podatak da svi vatrogasci spasioci nemaju ličnu zaštitnu opremu, iako se nabavka iste mora smatrati prioritetnom. Pored nedostatka lične zaštitne opreme, hronični je nedostatak savremene opreme za gašenje šumskih požara. Prije svega to se odnosi na nedovoljan broj specijalizovanih vatrogasnih vozila koji bi se isključivo koristili za gašenje požara šuma. Broj vozila koja danas postoje u Crnoj Gori je nedovoljan, lokalne službe imaju problema sa održavanjem istih, pa sve to dovodi do problema prilikom gašenja požara u šumama, odnosno smanjuju operativnost. Pored vozila potrebno je što prije nabaviti i male prenosne pumpe, vatrogasne "kruške", samare za nošenje crijeva, itd. Naravno trebalo bi uraditi i kvalitetne analize za nabavku vazduhoplova koji bi se koristili u prilikama izbijanja požara u šumama – ističe on.

Tripković naglašava da su najlošije opremljeni vatrogasci na sjeveru, koji se već bore sa stihijama koje u pepeo pretvaraju kuće i hektare šuma.

– Po najavama meteorologa o očekivanju izuzetno toplog i sušnog ljeta i njihovim podacima o količini vlage u zemljištu koja je trenutno na izuzetno niskom nivou postavlja se pitanje koji su nam dalji koraci? Da li da gledamo u nebo i molimo za kišu ili da se konačno uhvatimo u koštac sa problemima i počnemo rješavati iste? Mi već 10 godina upozoravamo na probleme, ali se o njima progovori tek kad nastupi krizna situacija. Trenutna vlaga u zemljištu je jako mala u odnosu na višegodišnji prosjek, pa će ukoliko se obistine prognoze o sušnom ljetu doći do ranijeg sušenja rastinja, a to znači i do stvaranja više "goriva" za požare na otvorenom. Ako količina padavina bude kao na prošlogodišnjem nivou može se očekivati da će požarna sezona početi i ranije i trajati duže. Inače za vatrogasce požarna sezona počinje u junu i traje do sredine oktobra. Treba napomenuti da je prošla sezona zaobišla primorije, pa je za očekivati, da ako izostanu veće kiše, prestojeća požarna sezona na primoriju može biti izuzetno teška i duga, a takav razvoj scenarija ne pogoduje zemlji u kojoj je glavna grana privrede turizam – ukazuje Tripković.

Jaki smo na riječima, a na djelu slabi

ANKETA IZ BIJELOG POLjA:

Nebojša Vuković, Bijelo Polje: Iz godine u godinu nam se ponavaljaju isti problemi. Požari bukte na sve strane. Neke je teško obuzdati. Često i najčešće se kaže da je u pitanju ljudski faktor. I stalno se apeluje da se ne pali samoinicijativno, da se ne krče šume, i dovodi u opasnost okolina. Ali ništa ne pomaže. Uz sve nadovezala se nemoć države da pomogne zbog administrativnih barijera. Ovo se mora podići na puno ozbiljniji nivo.

Mujo Balijagić, Bijelo Polje: Radio sam u Švajcarskoj 23 godine i o problemima sa požarima ove vrste, kakvi nas ovdje snalaze nikad čuo nijesam. To je uređena država koja ovaj dio, kad je u pitanju Služba zaštite i spašavanja diže na mnogo veći nivo. Svaki manji grad ima kompletnu opremu i sve što im je potrebno da intervenišu. Ovo što se dešava u Kolašinu, a možda i negdje drugo samo pokazuje da ova država ne funkcioniše na pravi način. Zato se mora nešto u ovom dijelu puno bolje odraditi.

Vaso Obradović, Bijelo Polje: Kako čovjek da reaguje kad čuje mještane oko Kolašina koji kažu da im gore kuće i šume, a da niko to ne može da zaustavi. Dokle smo stigli treba da se zapitamo, kad nijesmo u stanju da obuzdamo vatrenu stihiju, koja od ove može biti i veća i jača. I šta onda da radimo?Mi se samo sjetimo kad nam se nešto desi i jaki smo onda na riječima, a na djelu se ništa ne pokazuje da se uradi napor da se možemo suočiti sa ovakvim požarima.

Vebija Abazović, Bar: Požari su već počeli koliko sam informisan iz medija. Područje Mrkojevića je lani pogodio požar u kojem je stradao veliki broj stabala maslina. Preporučio bih vatrogascima da se bolje ogrganiziju i da postave dežurstva i kamione na punktovima u Sutomoru, Virpazaru, Mrkojevićima i Ostrosu, kako bi brže intervenisali. Ne smije se dozvoliti da na teren ne izađu pravovremeno, i da se kasni. Koliko sam ja upoznat, barski vatrogasci imaju potrebnu opremu za rad.

Reka Ličina, Bar: Koliko pratim zbivanja, u saznanju sam da je požarna sezona ove godine počela mnogo ranije. Za ljeto se najavljuju velike vrućine, što znači da će biti posla za vatrogasce. Na području Mrkojevića prošle godine je izbio veliki požar, u kojem je izgorio veliki broj stabala maslina. Ono što očekujem od vatrogasaca je da se na vrijeme organizuju, posebno u tim seoskim područjima. Na građane apelujem da paze kada čiste imanja, jer je to najčešći uzrok mnogih požara na području opštine.

Načelnik Službe zaštite i spašavanja Bijelo Polje Milonja Rakonjac kaže da se svake godine suočavaju sa velikim brojem požara i da prednjače šumski, koje najčešće izazivaju ljudi. On kaže da u Bijelom Polju imaju opremu, ali im nedostaje ljudstva.

– Nas je samo 16, a četvorica treba da idu u penziju. Imamo po četvoricu u jednoj smjeni, a zakonom je precizirano da ih mora biti sedam, uz vođu smjene. Mi smo se nadali da ćemo taj problem riješiti, jer su četvorica vatrogasaca prošla pripravnički staž, položili sve neophodne testove i sad kad smo trebali da ih prevedemo u radni odnos jer su nam potrebni, kao grom iz vedra neba dobijemo odgovor Ministarstva finansija da nam to nije dozvoljeno – kazao je Rakonjac, dodajući da im juče nije falilo posla jer su gasili požare u Dobrinju, Muslićima, Ramčinima, Bojištima, na Obrovu, u Pripčićima, kao i u selima Pape i Trnovače.

Kaznena politika za piromane ne postoji

Ksenija Medenica iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica ističe da je trenutno aktivan ogroman broj požara širom Crne Gore, a u najvećem broju slučajeva radi se o požarima koji nastaju nakon paljenja livada, pašnjaka, biljnog otpada ili bilo koje druge vrste otpada.

– Zabluda je da paljenjem livada i biljnog otpada rješenje, već naprotiv ovaj čin samo donosi štetu, kako prirodi, tako i ljudima. Vatra djeluje direktno i indirektno na biljke, odnosno na vegetaciju i ekosistem u cjelini. Izuzetno visoke temperature koje se javljaju prilikom požara mogu da unište nadzemni, ali i podzemni dio biljke, što ima za posledicu promjenu u izgledu predjela. Kaznena politika kada su požari u pitanju, gotovo da u potpunosti izostaje. Izražena je potreba za boljom međusektorskom saradnjom između svih službi: komunalne policije i inspekcije, vatrogasnih stanica, lokalnih samouprava koje bi prvenstveno trebale da se bave prevencijom požara. Uporedo sa pojačanim inspekcijskim nadzorom, potrebno je raditi na edukaciji građana jer je evidentno da nedostatak svijesti o posledicama paljenja livada i otpada donosi štetu svim građanima Crne Gore i prirodnom bogatstvu koje imamo – ističe Medenica.

Iz Službe zaštite i spašavanja Opštine Bar, kao i svih ostalih, apelovali su na građane da se uzdrže od paljenja vatre na otvorenom prostoru, i na taj način daju doprinos u sprečavanju pojave i širenja požara. Načelnik Službe, Darko Vidaković, kaže da uveliko obavljaju pripreme za sezonu.

– Ove godine otvorićemo požarne punktove u Sutomoru i na Velikom pijesku, mada to zavisi i od toga da li ćemo uspjeti da zaposlimo deset sezonaca. U toku su tenderi, i nema sumnje da će Opština sve to odobriti. Takođe, Opština je raspisala i tender za nabavku jednog vozila manjeg gabarita za nas, a jedno vozilo ćemo dobiti iz donacije – kazao je Vidaković.