Problem tačnog određivanja kretanja sedemenata kojih je sve manje, te nesporne okolnosti da se nivo mora podiže a tlo spušta, glavni su faktori koji će nastaviti da utiču na dramatične promjene obale Ade Bojane i dijela Velike plaže. To je gotovo izvjesno a sve je manje nade da se erozija može u potpunosti zaustaviti.
Izvršni direktor NVO "Zeleni korak" Dželjal Hodžić kaže da se može raditi na tome da se efekti ublaže, ali je izvjesno da je najgora solucija koja se može očekivati da će Ada nestati za 50, 60, 100 godina zbog klimatskih promjena, što će izazvati nestajanje objekata blizu obale.
– Na to je svojevremenio upozoravao pokojni Martin Šnajder Jakobi čuveni njemački ekolog, botaničar i ornitolog, koji je prije dvadesetak godina predvidio šta će se dešavati na ovom dijelu obale. Situacija na Adi Bojani sada je mirna ali već na jesen kada krene loše vrijeme predviđanja stručnjaka po pitanju erozije na Adi su sumorna i zabrinjavajuća. Zato ćemo ovo vrijeme kada procesi koliko-toliko miruju iskorititi za jedan krug razgovora sa stručnjacima i već za nekoliko dana ugostićemo kolege iz Albanije sa kojima smo u kontaktu i sa kojima ćemo razgovarati o ovom velikom problemu, koji ne muči samo nas nego i njih. Sa predstavnicima resornog ministarstva, Javnog preduzeća Morsko dobro, HTP "Ulcinjska rivijera" planiran je zajednički obilazak terena i razgovori jer, valjda je sve jasnije da je to zajednički problem. Primjera radi, sa albanske strane, godišnje nestane 12 metara obale do rijeke Bojane – kaže Hodžić.
U izvještaju koji su nedavno predstavili, italijanski stručnjaci, koji su boravili na Bojani predlažu pristup usklađen s prirodnim karakterom ovog područja, koji podrazumijeva aktivnosti na prihrani i smanjenju gubitka pijeska na ovom području. Kada su u pitanju srednjoročne mjere, po mišljenju italijanskih stručnjaka, one treba da obuhvataju redizajn turističkog kompleksa na Adi u skladu s prirodnim okruženjem i uz postepeno obezbjeđivanje obalnog odmaka, čime bi se ostavio prostor za zaštitu turističkog resursa, ali i za primjenu efikasnijih rješenja za eroziju na Adi, kao što su obezbjeđivanje novih izvora sedimenta i bolja odbrana od dejstva talasa i rijeke. Ovaj korak treba da bude praćen obnovom dina i njihovim povezivanjem s postojećom, prirodnom dinom na jugu Ade. Dugoročne mjere obuhvataju ponovno uspostavljanje transporta sedimenta sistema rijeka Drim i Bojane, kojima bi prethodile studije koje bi najbolje bilo sprovesti na prekograničnom nivou, zajedno s Albanijom, koje treba da pokažu da li se može revitalizovati transport sedimenta ka Adi.
