Piše Motoko Rič za "Njujork tajms"
Ovog puta, nema rizika od otkazivanja Olimpijskih igara. Ipak, Igre nisu baš u harmoniji sa ovim vremenom, obećanja sportista da će se pridržavati pravila i blagi takmičarski duh između nacija svijeta stoje naspram sve slabijih diplomatskih načela i dececijama starih savezništava.
Igre u Kortini "odigraće se u najriskantnijem političkom momentu skorije istorije Olimpijskih igara", kaže Džuls Bojkof, stručnjak za sportsku politiku na Univerzitetu Pasifik u Oregonu.
Kada su se sportisti iz više od devedeset delegacija pojavili na ceremoniji otvaranja u sjevernoj Italiji, oni su ujedno bili odraz kontradiktornosti globalnog haosa izvan zidina stadiona.
Prethodnih nedjelja, predsjednik Donald Tramp je naložio vojnu intervenciju protiv Venecuele bez saglasnosti Kongresa, prijetio je da će na silu prisvojiti Grenland, poluautonomnu teritoriju jedne NATO članice, i upozorio da će nanijeti ekonomsku štetu starim evropskim partnerima koji su pritekli u pomoć Grenlandu.
Iako je kasnije odustao od svega toga, njegove riječi su istakle širu sliku sve gore multilateralne saradnje i izgovorene su u trenutku straha za budućnost Ujedinjenih nacija nakon što su države širom svijeta smanjile svoja plaćanja UN, a među njima su i SAD.
I ranije se ratovalo za vrijeme Olimpijskih igara. Sada je jedina razlika to što ima mnogo prijetnji stubovima svjetske demokratije.
Kada je Đorđa Meloni, italijanska premijerka, prisustvovala ceremoniji otvaranja u petak, njeno prisustvo služilo je kao snažan podsjetnik na te ugrožene diplomatske odnose. Kao jedan od desničarskih lidera u svijetu, nju su nekad posmatrali kao nekog ko bi mogao posredovati između Trampa i Evrope.
Od početka njegovog drugog mandata, reklo bi se da ona ima malo uticaja na američkog lidera. Prošlog mjeseca je direktno kritikovala Trampa nakon što je izjavio da su evropski vojnici imali samo sporednu ulogu u Avganistanu, pa ga je ona podsjetila na to da "prijateljstvo zahtijeva poštovanje".
Na Olimpijskim igrama bi sve države trebalo da dobiju jednaku šansu, bez obzira na veličinu. Sportisti iz ne tako velikih država, poput Italije, takmiče se uz sportiste iz svjetskih sila kakve su Sjedinjene Države. U stvarnosti, Meloni ima "slab uticaj na Trampa, jedva pet posto", kazao je Đovani Orsina, dekan odsjeka političkih nauka na Univezitetu Luis Gvido Karlo u Rimu.
"Svjetski poredak uvijek zavisi od politike moći", kaže Orsina. "Ono što zabrinjava je da sada postoje lideri koji se čak ni ne trude da poštuju pravila."
Ipak, ima i onih koji misle da su Olimpijske igre još uvijek šansa da lideri obnove narušene diplomatske odnose. Potpredsjednik Amerike Džej Di Vens i državni sekretar Marko Rubio trebalo je da prisustvuju otvaranju zajedno sa Meloni.
Leo Goreti, urednik časopisa "The International Spectator", italijanskog magazina o međunarodnim odnosima, izjavio je da bi premijerka zbog toga mogla iskoristiti Olimpijske igre "kako bi stvorila osjećaj prijateljstva i bliskosti sa Sjedinjenim Američkim Državama, jer su posljednjih sedmica djelovale pomalo blijedo".
Za druge, međutim, takav optimizam djeluje pogrešno. Ideja da bi Olimpijske igre mogle "ujediniti svijet ili, na neki način, donijeti predah ili prijeko potrebnu pauzu, jednostavno, djeluje nerealno", rekao je Ričard N. Has, bivši američki diplomata i penzionisani predsjednik Savjeta za spoljne odnose, istraživačkog centra sa sjedištem u Njujorku. "Kada biste Olimpijske igre uslovili postizanjem mira i harmonije, nikada ih ne biste ni održali."
Međunarodni olimpijski komitet pokušao je da igre predstavi kao politički neutralnu pozornicu, ali "sport je politika koja se sprovodi drugim sredstvima", rekao je Bojkof. "Smatrati suprotno", dodao je, "očigledno nema smisla".
Politika je već podigla tenzije u Italiji uoči Igara. Prošle sedmice je otkriveno da će se agenti američke Službe za imigraciju i carine (ICE), iz istražne jedinice Ministarstva unutrašnje bezbjednosti, pridružiti bezbjednosnom timu Stejt departmenta na Olimpijskim igrama u Milanu.
Ta vijest izazvala je bijes među Italijanima, ogorčenim ponašanjem te službe i drugih saveznih agenata u Mineapolisu.
Meloni je lično izbjegla da komentariše to pitanje, ali budući da demonstranti planiraju proteste u Milanu tokom Igara, njena vlada je požurila da razjasni da američki agenti neće imati nikakva ovlašćenja da sprovode javni red u Italiji.
Tokom istorije modernih Olimpijskih igara, svjetski događaji često su se miješali u njihovo održavanje. Pet Olimpijada otkazano je tokom oba svjetska rata.
Tokom Ljetnjih olimpijskih igara u Minhenu 1972. godine, palestinski militanti su oteli i ubili izraelske sportiste. Nakon što je Sovjetski Savez izvršio invaziju na Avganistan, Sjedinjene Američke Države su bojkotovale Ljetnje igre u Moskvi 1980. godine, a četiri godine kasnije Sovjetski Savez je uzvratio bojkotom, odbivši da pošalje sportiste na Olimpijadu u Los Anđelesu.
Deset mjeseci prije nego što je Seul bio domaćin Ljetnjih olimpijskih igara 1988. godine, sjevernokorejski agenti su detonirali bombu u južnokorejskom putničkom avionu, u pokušaju da zaplaše međunarodne sportiste i posjetioce i odvrate ih od dolaska na Igre. Pandemija koronavirusa primorala je odlaganje Ljetnjih olimpijskih igara u Tokiju 2020. godine za jednu godinu.
Nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine, Ruski olimpijski komitet pokušao je da u svoj sastav uključi sportiste sa okupirane ukrajinske teritorije i zbog toga im je zabranjeno da pošalju delegaciju na Olimpijske igre. Na ovim Zimskim igrama sportisti iz Rusije i Bjelorusije neće se takmičiti pod svojim nacionalnim zastavama, već kao "neutralni" sportisti. Ipak, Međunarodni olimpijski komitet odbio je da zabrani učešće delegacijama Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, uprkos globalnom bijesu zbog postupaka Izraela u Pojasu Gaze i Trampovih akcija u Venecueli, navodeći da takva pitanja "ne spadaju u našu nadležnost".
Od devedesetih godina prošlog vijeka, MOK je pozivao države da obustave vojne sukobe tokom trajanja Olimpijskih igara, a taj poziv ponovio je i ove godine. Za neke olimpijce, ta mirna misija, uvijek puna težnji, sada se čini naročito neostvariva.
Članak je objavio "Njujork tajms".
c.2026 The New York Times Company
