Većina od 400 smijenjenih direktora obrazovnih ustanova nalazi se u nezgodnoj poziciji jer ih ne čeka radno mjesto u školama i vrtićima, pošto samo za čelnike koji su u prvom mandatu postoji pozicija na koju mogu da se vrate. Iz Sindikata prosvjete ističu da su njihove kolege diskriminisane i da im se uskraćuje ustavno prvao da rade.
Doskorašnja direktorica OŠ "Oktoih" iz Podgorice Mirjana Radulović kazala za "Dan" je da imamo haotično stanje u obrazovnom sistemu i veliku nebrigu prema prosvjetnim radnicima koji su svoj radni vijek posvetili učenicima. Ona ističe da je samo 30 od 400 bivših direktora zadržalo pravo na radno mjesto u školama po osnovu prvog mandata na čelu obrazovnih ustanova, što je ispod 10 odsto.
– Ja se nalazim u grupi od 30 kolega koji su prvi put prije dvije i po godine imenovani na funkciji direktora, ostalima niko ne garantuje da će imati časove. Značajan broj kolega je ostao bez posla. Bivši direktori su u lošoj poziciji i niko ih nije zvao da s njima razgovara i ponudi im rješenja. Samo je grupa od 30 bivših direktora vraćena na posao. Ja sam se vratila u moju matičnu Ekonomsku školu "Mirko Vešović" i uzela svoje časove. Vidjećemo šta će biti sa ostalim direktorima, ali mislim da bi red bio da se tim ljudima obezbijede časovi kako bi od septembra počeli s radom. Novo rukovodstvo Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta nije spremno ni za kakvu saradnju. Mesec dana prije početka školske godine otvorena su mnoga pitanja u obrazovnom sistemu – ističe Radulovićeva.
Vršilac dužnosti predsjednika Sindikata prosvjete Slavka Bošković kazala je za "Dan" da su bivši direktori diskriminisani kao dugogodišnji prosvjetni radnici.
– Kao i svi ostali, moraju odraditi 40 godina radnog staža i steći uslov za penziju. Direktorski mandat je četiri godine. Da li treba nekome ko je bio na čelu vaspitno-obrazovne ustanove prekinuti ustavno pravo na rad? Direktori i bivši i sadašnji, prije svega su nastavnici, svi treba da dobiju časove, ako ne u školi u kojoj su bili rukovodioci, onda u nekoj drugoj školi. Smatram da će se sve to uskladiti tokom raspodjele slobodnih časova za školsku 2021/22. godinu. Otpremnina je predviđena ako ih proglase tehnološkim viškom. No, kako su akti o Izmjeni i dopuni sistematizacije trebalo da budu gotovi do 30.6. i već određena saglasnost od strane ministarstva, a pitanje je jesu li, vidjećemo kako će to izgledati u realizaciji. Smatram da niko od direktora koji nema stečen uslov za penziju ne treba samovoljno da napusti radni proces. Pitanje je kakvu ćemo imati nastavu, da li će to biti opet modeli koji su se primjenjivali tokom protekle školske godine ili ćemo imati zakonom predviđen model nastave? Naime, i dalje se zaboravlja i pored insistiranja sindikata, da se zakonski uredi i onlajn nastava i čas koji traje 30 minuta – ističe Boškovićeva.
Boškovićeva navodi da treba pokrenuti i pitanje da li nastavnici mogu da rade udvostručeno, jer se odjeljenja dijele i u dva termina da bi učenici prisustvovali nastavi.
– Koliko je tek opterećenje za nastavnike koji imaju normu 20 ili 22 časa. Nastavnici jesu entuzijasti i svoju profesiju obavljaju uz veliku posećenost, ali ne po svaku cijenu i u nedogled. Takođe, biće veliki problem obezbijediti nastavnike matematike, ionako su nedostajali, a sad vidim da je određen broj njih imenovan za v.d. direktora – kaže Boškovićeva.
