Iz Ministarstva evropskih poslova poručuju da aktuelna Vlada ima kapacitet da taj cilj iznese, analitičari upozoravaju da se među samim nosiocima vlasti nalaze i ozbiljni kočničari evropskih integracija, koji ne djeluju u skladu sa evropskim vrijednostima, to su ključne poruke PROUDCAST-a Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O pregovorima sa EU, izazovima i obavezama na tom putu, ali i o spremnosti Crne Gore da na njih odgovori Željka Zvicer, saradnica na programima CGO-a, razgovarala je sa Biljanom Papović, državnom sekretarkom u Ministarstvu evropskih poslova, i Nikoletom Đukanović, profesoricom na Univerzitetu Donja Gorica.
Papović je mišljenja da posljednji izvještaj Evropske komisije realno oslikava napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija.
– Izazovi su u brojnim oblastima zaista složeni, ali spoj ocjena iz izvještaja i optimizma koji dolazi ne samo iz Crne Gore, već i iz Brisela, govori da je posao koji je pred nama ostvariv – kazala je Papović.
Đukanović smatra da se preostala poglavlja mogu zatvoriti do kraja naredne godine, ali isključivo uz snažnu političku volju.
– A upravo u toj političkoj volji vidim najviše prepreka. Naša politička scena je izuzetno kompleksna i opterećena različitim direktnim i indirektnim interesima i podinteresima, zbog čega je teško predvidjeti kako će se stvari dalje razvijati – navela je ona.
Papović se osvrnula i na obaveze iz Reformske agende, kao i na podatak da je Crna Gora do sada povukla svega 38 odsto sredstava iz Plana rasta. Kašnjenja u ispunjavanju reformskih koraka, po njenoj ocjeni, proističu iz preopterećenosti administracije. No, da to nije uvijek slučaj pokazuje i primjer Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, koji je pripremljen, ali još nije usvojen na Vladi.
– Pitanje političke volje je uvijek presudno. Postoje teme za koje u određenom trenutku ne postoji spremnost da budu stavljene na sto. Istovremeno, važno je da se određena pitanja otvaraju uz kvalitetnu javnu debatu, kako bi se izbjegli kontraefekti. I ta priprema društva za osjetljive teme je nešto što je potrebno – naglasila je ona.
Đukanović, međutim, podsjeća da je taj zakon trebalo uputiti Skupštini još u decembru prošle godine.
– Ako građani nijesu spremni za taj iskorak koji nije „veći" od Zakona o istopolnom životnom partnerstvu, a govorimo o pravima i životima značajnog broja ljudi u Crnoj Gori, onda mi nijesmo spremni za te evropske vrijednosti, za ono što EU u stvari nudi, daje, garantuje, obezbijeđuje i ono što ona zaista jeste. Onda se s pravom postavlja pitanje kuda idemo i zašto uopšte težimo Evropskoj uniji ako te vrijednosti ne dijelimo – poručila je ona.
Sagovornice su se osvrnule i na činjenicu da, čak i nakon zatvaranja svih poglavlja, Crna Gora mora dobiti saglasnost svih država članica EU.
Papović smatra da fokus sada mora ostati na ispunjavanju domaćih obaveza.
– Hajde da uradimo svoj domaći zadatak i da onda tu političku odluku država članica dočekamo pripremljeni. Proces je danas predvidiv zahvaljujući novoj metodologiji, a ono što će se dešavati nakon 2026. godine biće, prije svega, u nadležnosti država članica i političkim odlukama u tim zemljama – istakla je ona.
Komentarišući nezvanične ideje o ograničenom pravu glasa novih članica, Đukanović smatra da one odražavaju strah EU od država koje koketiraju sa Rusijom.
– Balkan je specifično i nepredvidivo područje, opterećeno našim ratnim nasljeđima i animozitetima – etničkim, nacionalnim, religijskim itd. U tom smislu, sigurna sam da koliko je EU važno da region integriše, toliko joj je važno i da to nekako uradi pod velom demokratije i zaštite ljudskih prava, a ne animoziteta i nedobrosusjedskih odnosa – naglasila je ona dodajući da se ne može zanemariti ni uticaj Srbije kao ni povezanost određenih struktura u Crnoj Gori sa zvaničnim Beogradom.
– Mislim da treba da budemo spremni na mnoge opstrukcije. Mislim i da samoj EU jesu problem te partije koje su na vlasti u Crnoj Gori, odnosno taj dio parlamentarne većine. Ali, isto kao što mi sagledavamo što nam je manje zlo, pa se odlučujemo za nešto što nam je rješenje, tako i EU pravi sličan izbor – jer DPS, zbog sistemske korupcije koju je izgradio, očigledno više nije mogao biti opcija. Tako se danas oblikuje svojevrsni hibridni, neprirodni kompromis koji je pitanje kako će biti održiv – ocijenila je Đukanović.
Papović, s druge strane, smatra da se pitanje uslovnog prava glasa ne odnosi na Crnu Goru.
– Oprez zbog ruskog uticaja je logičan u kontekstu rata u Evropi, jer imamo rat na evropskom kontinentu koji je uzrokovan ruskom agresijom. Ali, Crna Gora nema dilemu kada je riječ o našem spoljnopolitičkom opredjeljenju. Naša stopostotna usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU to jasno pokazuje – poručila je Papović.
Govoreći o odgovoru države prema revizionističkim tendecijama koje opterećuju i proces integracija, Papović je stava da tu treba imati dodatni oprez.
– Naš zadatak je da izgradimo tu otpornost i da negdje ostanemo zaista stabilno na ispunjavanju naših zadataka. Evropska komisija prepoznaje sve te stvari. Ono što je normalno u svim društvima je da ne postoji jedna ideologija i da će postojati i određeni ljudi kojima će biti u interesu da to upotrijebe. Pitanje je obima i mogućnosti da se tome suprostavimo – navela je Papović.
No, Đukanović upozorava da se ne može govoriti o otpornosti, jer reviziju istorijskih činjenica sprovode pojedini akteri vlasti.
– Ko da napravi otpornost ako imate određene medije, institucije i partije koji, u stvari, predstavljaju kanale tog uticaja. Mislim da je jako teško govoriti uopšte o toj otpornosti, ali sam sigurna da Crna Gora ima dosta progresivnog tkiva da tome oponira – zaključila je Đukanović.
