Crnogorski učenici su na najnovijem PISA testiranju ostvarili gore rezultate nego na prethodnom, zbog čega je Crna Gora ponovo u posljednjem dijelu tabele, saopšteno je na današnjoj prezentaciji koju su organizovali Ispitni centar i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Dragan Bojović rekao je da u tom resoru nijesu zadovoljni rezultatima PISA testiranja i da su oni crveni alarm za crnogorsko obrazovanje.
Kako je kazao, jasno je da treba preduzeti reforme koje će ići u pravcu poboljšanja sistema obrazovanja.
“Naravno da su proteklih godina i decenija sprovođene reforme, ali je očigledno da one nijesu sprovođene adekvatno i da ne daju rezultate. Nastavni planovi i program su se vjerovatno mijenjali na neadekvatan način, određeni kvalitetni sadržaji su uklanjani”, kazao je Bojović.
On je rekao da treba preispitati odnos obaveznih i izbornih predmeta, budući da su, kako je naveo, temeljna znanja i nauka nedovoljno zastupljeni.
“Treba da se usaglasimo sa modernim metodama prenošenja znanja. Živimo u digitalnom dobu i nesumnjivo je da je neophodna digitalizacija kompletnog obrazovanja”, istakao je Bojović.
Ministarstvo je, kako je naveo, već najavilo da će se pristupiti preispitivanju određenih programa i predmeta na komisijskom nivou, kako bi se vidjelo koje sadržaje treba reafirmisati, a koje ukloniti.
“Ministarka (Anđela) Jakšić Stojanović će pokrenuti inicijativu da se uvede NTC sistem učenja, koji podrazumijeva povećanje motornih i kognitivnih sposobnosti djece i koji je u regionu već dao rezultate. To znači da ćemo pokrenuti inicijativu da se jedan broj naših vaspitača i nastavnika obuči”, kazao je Bojović.
Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić rekao je da je na PISA testiranju učestvovalo oko 690 hiljada petnaestogodišnjaka iz 81 zemlje.
“Testiranje u Crnoj Gori sprovedeno je od aprila do maja prošle godine. Učestvovala su 5.793 učenika iz 63 škole, pa je obuhvaćeno oko 93 odsto populacije petnaestogodišnjaka”, naveo je Trivić, pojašnjavajući da su učenici radili tri testa - iz matematike, čitanja i nauke.
On je naglasio da je riječ o generaciji učenika koja je prethodno posljednji razred osnovne škole pohađala u onlajn formatu, u vrijeme kada su škole bile zatvorene zbog koronavirusa.
“Kada govorimo o tome gdje je Crna Gora u odnosu na druge zemlje – svuda smo u trećoj trećini zemalja po rezulatima. Iz sve tri oblasti najbolje rezultate je postigao Singapur, a najlošiji Kambodža”, naveo je Trivić.
On je kazao da je Crna Gora, na testiranju iz matematike na 54. mjestu, sa 406 bodova.
"Kada uporedimo sa regionom, imamo bolji prosjek od Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova, koji su na 60, 67 i 74 mjestu. Bolji od nas su Slovenija, koja je iznad OECD prosjeka na 19. mjestu, kao i Hrvatska i Srbija koje su na 36. i 42. mjestu", naveo je Trivić.
On je kazao da je iz čitanja Crna Gora na 56. mjestu sa 405 bodova, kao i da su iza nje Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo koje su na 71, 72. i 77. mjestu, dok su bolje Hrvatska, Sovenija i Srbija koje su na 26, 33. i 40. mjestu.
Trivić je kazao da je, iz oblasti nauke, Crna Gora sa 403 poena na 62. mjestu, čime se i u toj oblasti bolje plasirala od Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova, a lošije od Slovenije, Hrvatske i Srbije koje su na 14, 31. i 41. mjestu.
On je rekao da je OECD prosjek zemalja iznosio oko 500, kao i da je i u OECD zemljama taj procenat pao, usljed specifičnih uslova pohađanja nastave tokom pandemije koronavirusa.
“Crna Gora je iz sve tri oblasti u odnosu na ciklus 2018. lošija sa rezultatima. Za matematiku, najbolji rezultat je bio 2018. godine – 430 poena, a prošle godine je pao na nivo od 406”, naveo je Trivić.
On je kazao da je iz čitanja najbolji rezultat bio 2015. godine kada je iznosio 427, dok je prošle godine iznosio 405 poena.
Kako je Trivić kazao, u oblasti nauke ima najmanje oscilacija, ali je Crna Gora ponovo ostvarila lošiji rezultat u odnosu na 2018. godinu kada je imala 415, a sada ima 403 poena.
“Kada je u pitanju razlika između 2012. i prošle godine, procentat najuspješnijih učenika je iz sve tri oblasti pao – za po 0,1 iz matematike i nauke a 0,4 iz čitanja. S druge strane, procenat najmanje uspješnih učenika je povećan i to iz matematike za 2,9 odsto, čitanja 9,6 odsto a nauke 4,2 odsto”, naveo je Trivić.
On je rekao da, kada se upoređuju rezultati dječaka i djevojčica, vidi se da je rezultat približno sličan, a najveća oscilacija je u čitanju, budući da je kod djevojčica prosječan broj bodova iz čitanja 423, a kod dječaka 388.
Govoreći o uticaju socio-ekonomskih razlika na postignuća učenika, Trivić je kazao da su učenici sa socio-ekonomskim prednostima, njih 25 odsto, nadmašili sa 67 bodova iz matematike one učenike u nepovoljnom položaju, kojih je takođe 25 odsto.
“Oko 14 odsto učenika u nepovoljnijem socio-ekonomskom položaju je u četvrtini uspješnijih iz matematike. Ti učenici se mogu smatrati akademski otpornim jer su, uprkos nepovoljnom socio-ekonomskom statusu ostvarili obrazovnu izvrsnost u poređenju sa ostalim učenicima”, naveo je Trivić.
On je rekao da je PISA testiranje pokazalo da je, u odnosu na 2018. godinu, povećan procenat učenika koji smatraju da lako sklapaju prijateljstva u školi, koji osjećaju da pripadaju školi i da imaju izgleda da se dopadaju ostalim učenicima.
Prema riječima Trivića, istraživanje je pokazalo da je Crna Gora, u odnosu na OECD zemlje, u prednosti kada je u pitanju psihičko blagostanje učenika, njihova bolja otpornost na stres i poteškoće, njihovi bolji društveni odnosi, bolji balans između škole i slobodnog vremena, kao i otvorenost prema različitostima.
“Lošiji rezultati u odnosu na OECD prosjek su nam akademski uspjeh, angažovanost i zalaganje u školi, odgovorno djelovanje i angažovanost u društvu. Potrebno je povećati i dio učenika koji vjeruju da inteligencija i druge sposobnosti nijesu fiksne, već da se mogu poboljšati ulaganjem truda”, naveo je Trivić.
On je rekao da je testiranje sprovedeno u 63 škole, od čega u 49 srednjih – gimnazija, mješovitih i stručnih škola.
“Od tih 49 srednjih škola, njih šest je iznad OECD prosjeka, samo jedna je na tom prosjeku a preostale 42 škole su ispod OECD prosjeka”, kazao je Trivić.
