Taj izvještaj objavila je međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF), povodom 3. maja - Svjetskog dana slobode medija.
Crna Gora je, u odnosu na prethodnu godinu, nazadovala za jednu poziciju i sada je 40. na listi od 180 zemalja po medijskim slobodama.
U izvještaju se navodi da Crna Gora, uprkos maloj populaciji – 620 hiljada stanovnika, ima više od 150 registrovanih medija, uključujući tri dnevne novine, četiri TV emitera sa nacionalnim frekvencijama i jednu novinsku agenciju.
- Tri od četiri televizijske mreže sa nacionalnom pokrivenošću su djelimično ili potpuno u stranom vlasništvu, uglavnom kompanija iz susjedne Srbije - piše u izvještaju.
U izvještaju se navodi da su se, nakon promjene vlasti 2020. godine, pritisak vlade i napadi na novinare donekle smanjili.
Nova vlada je, kako se dodaje, obećala da će uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa evropskim pravom 2024.
- Međutim, postoji zabrinutost da će strani vlasnici nekih medija uticati na uređivačku politiku koja služi interesima drugih vlada, kao što je Vlada Srbije, ili interesima njihovih lokalnih političkih favorita - piše u izvještaju.
U izvještaju se navodi da je u Crnoj Gori zagarantovana sloboda izražavanja i dekriminalizovana kleveta.
- I pored toga što je posljednjih godina pretrpio nekoliko promjena, ostaju praznine u pravnom okviru u pogledu slobodnog pristupa javnim informacijama i zaštite povjerljivosti izvora - ocjenjuje se u izvještaju.
Rezultat toga je, kako se navodi, nedovoljna zaštita nezavisnosti medija usljed političkog i ekonomskog pritiska.
- To se odnosi i na Radio Televizuju Crne Gore (RTCG), uprkos donošenju novih zakonskih odredaba 2020. godine - stoji u izvještaju.
U izvještaju se navodi da je, kao glavni oglašivač, država posljednjih decenija većinu svojih sredstava raspodijelila „lojalnim” medijima.
-Dok se RTCG i lokalni javni emiteri uglavnom finansiraju od države, privatni mediji su u velikoj mjeri podložni uticaju oglašivača i nestabilnosti tržišta“- piše u izvještaju.
Kako se navodi, nakon katastrofalnih ekonomskih posljedica pandemije kovida-19 na medije, vlada im je pružila finansijsku podršku, koja se pokazala nedovoljnom da obezbijedi njihovu održivost.
U izvještaju se ocjenjuje da crnogorsko društvo ima "duboke etničke, vjerske i političke podjele, pored autoritarne političke kulture naslijeđene iz prošlosti."
- U takvom okruženju, mediji se često optužuju da rade za strane interese i da izdaju naciju ili crkvu. Kampanje protiv profesionalnih novinara često vode političari, kako iz vladajućih, tako i iz opozicionih partija - stoji u izvještaju.
Navodi se da su skoro svi napadi na novinare u posljednjih nekoliko godina razriješeni, ali da mnogi od onih koji su se dogodili ranije ostaju nekažnjeni, uprkos obećanjima vlade koja je došla na vlast 2020. godine.
- To je slučaj, na primjer, u slučaju ubistva urednika novina Dan Duška Jovanovića 2004. i pokušaja ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić 2018. Novinar Jovo Martinović je prošle godine, nakon sedam godina postupka, konačno oslobođen neosnovanih optužbi za pripadnost kriminalnoj grupi - navodi se u izvještaju.
