Nakon 34 godine od usvajanja deklaracije na Žabljaku o proglašenju Crne Gore za ekološku državu i dalje smo suočeni sa problemima zagađenja vazduha, neselektivnog odlaganja otpada i nelegalnih deponija, nezakonite eksploatacije šuma i šljunka, dok se kao prioritet mora postaviti sanacija bazena crvenog mulja u okviru KAP-a, ocijenili su sagovornici "Dana" povodom 20. septembra – Dana ekološke Crne Gore.
Izvršni direktor Ekološkog pokreta "Ozon" Aleksandar Perović kazao je za "Dan" da su, 34 godine od usvajanja deklaracije o ekološkoj državi i nakon višedecenijske manipulacije javnošću od strane krovnih donosilaca odluka, na površinu isplivali brojni problemi koji ugrožavaju životnu sredinu i javno zdravlje, što je dokaz neposvećenosti i nebrige.
– Očigledno su i proces evropskih integracija i poglavlje 27 došlo u fazu kada je potrebno prestati sa prodajom magle i kada se mora konkretno raditi i na terenu. Sem dobro poznatih crnih ekoloških tačaka, kakve su nelegalne deponije istorijskog industrijskog otpada u Pljevljima, Zeti i Nikšiću, ali i u drugim opštinama gdje su postojali rudnici i prije proglašenja ekološke države, tokom prethodne 34 godine gomilali su se brojni problemi sa komunalnim otpadom, gradskim i industrijskim otpadnim vodama, nelegalnom eksploatacijom šumskog i riječnog materijala, krivolovom, divljom gradnjom i uzurpiranjem prostora čak i u zaštićeni područjima. Stoga je potpuno jasno da je deklaracija sa Žabljaka, koja je i dio Ustava, ostala samo mrtvo slovo na papiru – kazao je Perović za "Dan".
Ako se želi unaprijediti postojeće veoma zabrinjavajuće stanje, kako smatra, jasno je da se suštinski drugačije mora prići rješavanju problema i prepoznati razvojni potencijal ekološke države. To, naglašava naš sagovornik, podrazumijeva i ekološku i ekonomsku održivost projekata u oblastima upravljanja otpadom i otpadnim vodama, zaštićenim područjima, turizmu, energetici, prostornom planiranju, kreiranju povoljnog investicionog ambijenta, usvajanje najboljih tehnologija, za šta je prije svega potrebno povjerenje građana, a onda i međunarodnih partnera.
Izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) "Grin houm" Azra Vuković smatra da Dan ekološke države treba svima da nam bude podsjetnik na sve one prirodne vrijednosti i resurse koji su u ovoj državi prisutni na malom prostoru, kroz diverzitet planina, dolina, rijeka, jezera i mora, ali i biodiverzitet vrsta i staništa. S druge strane, kako upozorava, to treba da nam bude i podsjetnik da naš odnos prema životnoj sredini i prirodnim resursima ne odgovara ni standardima razvijenijih zemalja, a kamoli onome što je ekološka država Crna Gora mogla i trebalo da bude.
– Gdje smo danas u odnosu na 1991, ali i u odnosu na zemlje EU koje su razvijenije od nas i u kojima su pitanja zaštite životne sredine mnogo više kotira na listi prioriteta, najbolje se ogleda kroz ispunjavanje obaveza u poglavlju 27. Naime, Crna Gora značajno kaska u ispunjavanju završnih mjerila poglavlja 27, ali i u postizanju standarda iz oblasti zaštite životne sredine koji bi doprinijeli tome da smo više ekološka država nego što smo sada – rekla je Vuković za "Dan".
Smatra da u Crnoj Gori neopravdano dugo traje proces donošenja zakona, podzakonskih akata i strateških dokumenata koji nedostaju u ovoj oblasti, ukazujući posebno na novi Zakon o zaštiti prirode, izmjene Zakona o nacionalnim parkovima, Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena, zatim brojna podzakonska akta, posebno iz oblasti upravljanja otpadom.
– Kada je riječ o strateškim dokumentima, ulazimo u još jednu sezonu zagađenja vazduha bez Strategije za upravljanje kvalitetom vazduha, nemamo Strategiju biodiverziteta i tako redom. Značajan problem predstavlja i odlaganje primjene novog zakona o šumama i nedostatak jasne strategije u ovoj oblasti – ocijenila je Vuković.
Ipak, najveće izazove vidi u kalkulisanju i politizaciji onih oblasti u kojima bi uticaj politike trebalo da bude minimalan.
– Zaštita životne sredine je usko vezana sa zdravljem građana. U tom smislu, za pitanja koja su vezana za zaštitu životne sredine rješenja se moraju pronalaziti na nivou struke i opšteg interesa, a ne nivou interesa partija koje donosioci odluka predstavljaju. Svaki građanin ove zemlje i svaki posjetilac ove zemlje treba da ima pravo na čistu vodu, na čist vazduh i čisto zemljište lišeno zagađujućih materija – poručila je Vuković.
