Svaka projekcija ulaska u Evropsku uniju (EU), ako se posmatra poglavlje 27, nerealna je i čin manipulacije javnosti, a ovogodišnji izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku u oblasti životne sredine jasno dočaravaju sporan ili nikakav napredak Crne Gore na ovom polju. S obzirom da se ništa nije promijenilo u poslednje tri godine, treba priznati poražavajuće rezultate, ocjenjuju sagovornici "Dana".
Direktor Ekološkog pokreta "Ozon" Aleksandar Perović smatra da ovogodišnji izvještaj EK ukazuje na negativan trend konstatovanja nesposobne uprave, koja od prethodnog izvještaja nije uradila ništa konkretno kako bi pokazala posvećenost procesu evropskih integracija u oblasti koja je i najkompleksnija i najskuplja.
– Prosto bode oči termin "stagnacija", uz sve uvažavanje diplomatskog pristupa, jer je očigledno da se zapravo radi o totalnoj nezainteresovanosti da se preduzme konkretne mjere koje bi garantovale bolje stanje životne sredine – kazao je Perović za "Dan".
Kako je dodao, sama činjenica da nisu usvojeni čak ni oni zakoni koji su dobili pozitivno mišljenje EK, poput Zakona o upravljanju otpadom, sa pratećim državnim planom, jasno ukazuje da je donosiocima odluka životna sredina na margini.
– Teško je u susret sezoni izraženog aero-zagađenja biti optimističan nakon prošlogodišnjeg debakla kratkoročnih mjera, naročito u Pljevljima, gdje je i pored subvencija za korišćenje električne energije tokom sezone grijanja, problem bio izražen do alarmantnosti u kontekstu uticaja na javno zdravlje. Nije usvojena nova strategija koja bi makar morala dati neke smjernice kako doći do smanjenja obima problema koji donosi oboljenja i odnosi živote – upozorio je Perović.
Nataša Kovačević iz CEE Bankvatch mreže kazala je za "Dan" da nalazi iz mišljenja o napretku EK jasno dočaravaju sporan ili nikakav napredak Crne Gore tokom poslednje godine. Ona smatra da je Vlada pokazala izuzetnu neodgovornost u procesu donošenja Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, s obzirom da već dvije godine, od momenta finalizacije modeliranja i analitičkog dijela za ovaj plan, izbjegava donošenje odluke o krajnjem datumu prestanka korišćenja uglja i trajnom zatvaranju TE Pljevlja, i jasno je da ni nakon rekonstrukcije ne može ispuniti standarde EU o emisijama gasova staklene bašte.
– Ovaj plan je trebalo da da rješenja za ubrzane investicije u održive obnovljive izvore energije, pružajući ekonomske alternative lokalnim zajednicama Pljevalja, koje će biti najviše pogođene postupnim izbacivanjem uglja, tako da odlaganje rješenja nanosi višestruke štete razvoju zemlje – kazala je Kovačević.
Izvršna direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Jovana Janjušević kaže da je poglavlje 27 najgore ocijenjeno od svih – nije bilo napretka, nismo ostvarili nikakve pomake, odnosno nismo odradili svoj domaći zadatak. Ona smatra da je prepoznavanje pitanja lovstva jedna mala pobjeda civilnog sektora, jer se ova problematika po prvi put stavlja u fokus izvještaja.
