Mikele Servadeji / DUSKO.MILJANIC@GMAIL.COM+3826767/Unicef

Šef Unicefa Mikele Servadeji za „Dan” upozorio: Godišnje se prosječno usvoji svega troje djece

U prethodnih 10 godina u Crnoj Gori je ukupno usvojeno svega 38 djece, a naša država nalazi se među zemljama centralne i jugoistočne Evrope koje imaju najnižu stopu usvajanja, sa tendencijom njenog pada.

Sa druge strane, u Dječjem domu "Mladost" u Bijeloj bez roditeljske ljubavi i pažnje raste 75 djece, od kojih najmlađe od nepune tri godine života.

Šef Predstavništva Unicefa u Crnoj Gori Mikele Servadeji poručio je za "Dan" da svako dijete ima pravo i potrebu da odrasta u sigurnoj porodici koja ga voli, naglašavajući da to zahtijeva sistem koji zaista funkcioniše u korist djece i stavlja njihove potrebe na prvo mjesto. Priroitet je, po njegovim riječima, osnivanje centara za hraniteljstvo u Crnoj Gori.

– Preporučujemo da Vlada uspostavi posebnu javnu ustanovu sa posvećenim timom stručnjaka koji će se baviti isključivo hraniteljstvom i usvajanjem. Time bi se centrima za socijalni rad omogućilo da pruže fokusiraniju i kvalitetniju podršku djeci i porodicama, prvenstveno s ciljem sprečavanja razdvajanja. Istovremeno, stručni tim u Centru za hraniteljstvo pružao bi efikasniju podršku u pronalaženju najboljeg oblika brige za dijete – bilo da je riječ o hraniteljstvu dok se ne stvore uslovi za povratak u biološku porodicu ili o usvajanju – rekao je on.

I pored toga što Crna Gora ima jednu od najnižih stopa usvajanja, Servadeji je objasnio da je ta stopa u Crnoj Gori značajno opala tokom protekle decenije.

– U periodu od 2017. do 2021. godine, u prosjeku su godišnje usvajana svega tri djeteta. U 2020. godini stopa usvajanja je iznosila 3,7 na 100.000 djece, a u 2021. godini pala na samo dvoje na 100.000 djece. Istovremeno, oko 70 djece boravi u Dječjem domu u Bijeloj – ustanovi za djecu bez roditeljskog staranja. Prilikom posjete Domu u Bijeloj, upoznao sam djecu koja odrastaju bez roditelja, ali ne mogu biti usvojena jer njihovi biološki roditelji i dalje imaju roditeljska prava. Porodične situacije i životne priče ove djece često su veoma složene, uključujući i pravne postupke neophodne za utvrđivanje ili oduzimanje roditeljskih prava – rekao je Servadeji za "Dan".

To, kako poručuje, ukazuje na važnu činjenicu – dijete ne može biti usvojeno dok se u potpunosti ne razjasni status roditeljskih prava.

– Iako je potrebno dodatno istražiti razloge niske stope usvajanja, čini se da više faktora doprinosi ovom stanju, uključujući složene sudske procedure i ograničen broj djece za koju je otvorena mogućnost usvajanja. Ono što sigurno znamo jeste da je neophodno hitno jačanje centara za socijalni rad – prije svega kako bi se porodice pravovremeno podržale, prije nego što dođe do razdvajanja, a zatim i kako bi se pomoglo djeci koja se ne mogu vratiti biološkim porodicama. Centri takođe treba da pruže snažniju podršku usvojiteljima i da efikasno sprovode procedure usvajanja, uvijek imajući u vidu najbolji interes djeteta. Osim toga, potrebne su nam sudije specijalizovane za porodično pravo i predmete u kojima se odlučuje o pravima i interesima djece, kako bi se postupci koji se tiču prava djeteta vodili i rješavali efikasno – naglasio je šef Unicefa za Crnu Goru.

Servadeji objašnjava da kao i u mnogim drugim zemljama, usvajanje u Crnoj Gori djelimično zavisi od motivacije i spremnosti potencijalnih usvojitelja, ali da je za reformu važnije to što je sam proces usvajanja značajno otežan načinom na koji je sistem trenutno postavljen.

– Centri za socijalni rad predstavljaju ključnu instituciju u sistemu socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori. Međutim, oni su često preopterećeni i nemaju dovoljno resursa za efikasan rad. Istovremeno se suočavaju s nedostatkom kadra, velikim brojem predmeta i ograničenim brojem usluga u zajednici za pružanje podrške porodicama u krizi. Kao rezultat toga, teže je spriječiti razdvajanje djece od porodica, a kada do razdvajanja ipak dođe, postupci usvajanja se odvijaju sporije – rekao je on.

Češće se usvajaju djeca iz hraniteljskih porodica nego iz Doma

Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije "Danu" su kazali da je u prošloj godini usvojeno svega troje djece, dok do kraja februara, prema podacima koje nam je taj resor dostavio u tom trenutku, nije bilo realizovano nijedno usvajanje.

– U proteklih 10 godina veoma malo djece je usvojeno iz Dječjeg doma "Mladost", jer se djeca koja se usvajaju većinom nalaze u hraniteljskim porodicama. Ukupno je u prethodnih 10 godina usvojeno 38 djece – odgovorili su iz tog resora.

Na pitanje šta ministarstvo preduzima za povećanje stope usvajanja i smanjenje institucionalizacije djece bez roditeljskog staranja, iz tog resora su kazali u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti, obaveza stručnih radnika centara za socijalni rad jeste da prevashodno podrže biološku porodicu kako ne bi došlo do izdvajanja djece iz porodice.

– Ukoliko to nije moguće, centar je u obavezi da nađe hraniteljsku porodicu za konkretno dijete, a u situaciji kada to nije moguće, djeca se smještaju u instituciju – navode iz Ministarstva.

U pravcu unapređenja sistema, kako je dodao, Unicef pruža podršku Vladi Crne Gore u uspostavljanju Centra za hraniteljstvo i usvajanje, u okviru Strategije deinstitucionalizacije 2025–2028.

– Ova nova javna ustanova imaće tim stručnjaka fokusiranih isključivo na hraniteljstvo i usvajanje – čime će se rasteretiti centri za socijalni rad, a djeci pomoći da brže dobiju stabilnu porodičnu brigu – naglasio je Servadeji.

Pravno gledano, prema riječima Servadejia, Porodični zakon pruža okvir za usvajanje, ali određene njegove odredbe su i dalje nejasne i podložne različitim tumačenjima – naročito kada je riječ o tome kako osigurati da je najbolji interes djeteta uvijek na prvom mjestu.

– Svaki put kada pravne norme ostavljaju prostor za različita tumačenja, postoji rizik od nepravednih odlaganja ili čak propuštenih prilika da dijete pronađe porodicu. Crna Gora je takođe pristupila Haškoj konvenciji – međunarodnom sporazumu koji štiti djecu tako što postavlja jasna pravila za sigurna i etička usvajanja – uključujući i međunarodna. Međutim, neophodno je obezbijediti da se ti standardi dosljedno i pravično primjenjuju, kako u nacionalnim, tako i u međunarodnim postupcima usvajanja – poručio je on.

Servadeji poručuje da iako raspoloživost i spremnost parova da usvoje dijete jeste važna, prvo se mora osigurati da je sistem jasan, pravičan i učinkovit – kako bi usvajanje bilo stvarna i pravovremena opcija za svako dijete koje treba porodicu.

– Nijedno dijete ne bi trebalo da odrasta bez brige i stabilnosti koje pruža porodica. Osam decenija naučnih istraživanja širom svijeta, kao i bolna lična iskustva, pokazalo je da odrastanje u velikim ustanovama može ugroziti razvoj, mentalno zdravlje i emocionalno blagostanje djeteta. Dokazi ukazuju na to da su mala djeca koja su prešla iz institucije u hraniteljsku porodicu prije navršene dvije godine ostvarila značajan napredak u kognitivnom i emocionalnom razvoju za razliku od djece koja su ostala u okviru institucionalne brige. Nauka je, dakle, jasna – rana institucionalizacija može imati štetne posljedice po razvoj, emocionalnu vezanost i dobrobit djeteta. Zato nijedno dijete mlađe od sedam godina ne bi smjelo biti smješteno u instituciju – naglašava Servadeji.

Zabraniti institucionalizaciju djece mlađe od sedam godina

Servadeji je napomenuo da je u protekle dvije godine Unicef blisko sarađivao s Vladom Crne Gore na podršci ovom procesu tranzicije.

– Pomogli smo u izradi prve Strategije deinstitucionalizacije (2025–2028), koja predstavlja mapu puta ka prelasku na porodičnu brigu umjesto one u rezidencijalnim institucijama. Ipak, da bi tranzicija bila uspješna, strategiju mora pratiti adekvatno javno finansiranje, a njena implementacija mora biti sprovedena pažljivo i bez odlaganja – dodaje on.

Kazao je da Ministarstvo podržavaju u izradi novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, za koji se nada da će uključiti zabranu smještanja djece mlađe od sedam godina u rezidencijalne institucije, kao i jačanje podrške porodicama, kako bi se spriječilo razdvajanje.

– Prevencija nepotrebnog razdvajanja od suštinskog je značaja. Ali, kada dijete zaista ne može ostati u svojoj porodici, sistem mora brzo reagovati i pružiti alternativu u vidu smještaja u porodicu, kroz hraniteljstvo ili usvajanje – poručio je on.

Zbog toga Unicef, kako je dodao, i globalno i u Crnoj Gori, snažno podržava prelazak sa institucionalne na porodičnu i brigu zasnovanu na zajednici za djecu bez roditeljskog staranja, naročito za djecu sa smetnjama u razvoju i djecu kojoj je potrebna zaštita.

Naglasio je da je Unicef pronašao privatnog donatora koji će podržati osnivanje Centra za hraniteljstvo i usvajanje, ali da je neophodno da lokalne i državne vlasti hitno obezbijede prostor u kojem će Centar moći da funkcioniše.

– Hraniteljstvo može obezbijediti privremeno i sigurno okruženje, dok usvajanje predstavlja trajno rješenje za djecu koja se ne mogu vratiti svojim biološkim porodicama. Zato Unicef zagovara širenje hitnog i specijalizovanog hraniteljstva, uz istovremeno jačanje podrške i djeci i hraniteljskim porodicama. Usvajanje, s druge strane, mora postati pravovremena i adekvatno podržana opcija – kako bi svako dijete imalo priliku da odrasta u stabilnom, trajnom domu u kojem će se osjećati zaštićeno, prihvaćeno i voljeno – rekao je on.

ZOCG: Djeci bez roditelja obezbijediti dom

Servadeji je kazao da Unicef poziva svaku zemlju, uključujući Crnu Goru, da analizira podatke, identifikuje prepreke i izgradi sistem u kojem svako dijete ima fer šansu da odrasta u trajnoj i brižnoj porodici.

ZOCG: Sveobuhvatna podrška djeci bez roditeljskog staranja

– Djeca ne smiju da čekaju. Nijedno dijete ne smije biti zapostavljeno zbog svojih godina, porijekla, pola, etničke pripadnosti ili smetnji u razvoju – zaključio je on.