
Negativni trendovi iseljavanja sa sjevera Crne Gore nastavili su se i u 2021. godini, pokazuju najnoviji podaci Uprave za statistiku, prema kojima je tu regiju naše države za prvih 10 mjeseci 2021. napustilo 1.200 građana.
To je na nivou godišnjeg prosjeka i ranijih godina, a sagovornici „“Dana“ ocjenjuju da besperktivnost tjera građane sa rodnih ognjišta u druge krajeve Crne Gore ili sve češće u inostranstvo i upozoravaju da uz negativan prirodni priraštaj sjeveru prijeti da postane pusta regija.
Gradovi koji se izdvajaju po broju iseljenih jesu Bijelo Polje gdje je razlika između doseljenih i odseljenih 344, slijede Pljevlja gdje je taj broj 174, Berane – 147, Rožaje – 92, Mojkovac – 86, Šavnik – 85, Kolašin – 79, Andrijevica – 61, Žabljak – 14, Plužine – 24 i Plav – 59.
Dva grada koja imaju pozitivan trend u doseljavanju su Petnjica gdje je razlika između broja doseljenih i odseljenih 39, u korist onih koji su došli, kao i Gusinje gdje je ta cifra 24.
Pozitivne trendove u doseljavanju imaju Podgorica gdje je po tom osnovu broj stanovnika za prvih 10 mjeseci 2021. povećan za 678, a pozitivan priliv je i u Baru 158, Budvi 178, Tivtu 45, Ulcinju i Danilovgradu 42, Herceg Novom 44 i Kotoru 29. U centralnoj regiji takođe su negativni migracioni trendovi u tri grada i to Tuzima – 53, Cetinju – 27 i Nikšiću – 34.
Prema ocjeni Zarije Pavićevića iz Alternative, jedan od osnovih razloga iseljavanja ljudi sa sjevera i okolnih gradova Podgorice jeste visoka stopa nezaposlenosti, manjak sadržaja za život, nedostatak perspektive za mlađe naraštaje.
– Svaki gradonačelnik sanja dolazak u Podgoricu te samim tim, vođeni njegovim primjerom, i ostali stanovnici teže tome. Takođe, manjak lokalpatriotizma i cjelokupno gledanje kroz lični interes prouzrokuje odlazak življa i kadra, pa dolazimo do toga da su te manje sredine još nerazvijenije – kaže Pavićević, dodajući da omladina iz manjih sredina bježi trbuhom za kruhom, a nerijetko su to visokoškolovani ljudi koji će sjutra biti neki novi doktori, advokati i tome slično, i to u nekim razvijenim evropskim državama.
– Samim tim jedini izvoz sa sjevera nam je školovani kadar. Kada to imamo u vidu, jasno nam je zašto sjever stagnira, a samim tim i država – navodi Pavićević.
On smatra da je glavni uzrok svega centralizacija, odnosno konstantno ulaganje samo u jednu sredinu, dok su ostale manje sredine samo bili resursi radne snage u korist glavnog grada.
– Zemlja koja ima Pivu, Nikšić, Pljevlja, Bijelo Polje ne bi smjela da bude siromašna, a ustvari smo i te kako siromašni. Ti ljudi su radni, časni i pošteni i jedino što zahtijevaju jeste rad, plaćen rad – kaže Pavićević.