Izjašnjavanje o Zakonu, o kojem je trebalo da se raspravlja na jučerašnjoj sjednici parlamenta, odloženo je dok se, kako je rekao predsjednik Zakonodavnog odbora Dragan Bojović, ne isprecizira tekst zakona i dok se ne usaglasi kroz amandmansko djelovanje.
– Nakon konsultacija koje smo imali, dogovorili smo da se dodatno isprecizira tekst Zakona i usaglasi kroz amandmansko djelovanje, kroz izvještaj Zakonodavnog odbora. Čim budu pripremljeni amandmani i dodatna preciziranja, održaćemo ili nastaviti sjednicu povodom ove tačke dnevnog reda – kazao je Bojović.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) pozdravili su tu odluku Zakonodavnog odbora.
– Ipak, i dalje insistiramo na tome da se zakoni koji ograničavaju ljudska prava ne usvajaju u hitnom postupku, bez ozbiljne procjene usaglašenosti sa međunarodnim standardima ljudskih prava. Očekujemo da Evropska komisija i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori podsjete poslanike na obaveze države u procesu pridruživanja u poglavlju 23. Rješenje ne smije biti u zabranama, već u demokratskim mehanizmima koji štite prava svih građana – kako na slobodu kretanja, tako i na izražavanje mišljenja putem mirnih okupljanja – poručili su iz HRA.
Izmjene Zakona predložili su poslanici Seid Hodžić (Pokret Evropa sad), Duško Stjepović (Demokrate), Jelena Kljajević (DNP), Dejan Đurović (NSD) i Bogdan Božović (SNP). Njima su predviđene i novčane kazne u iznosima od 500 do 10.000 eura za one koji, uprkos zabrani, budu koristili auto-puteve, brze saobraćajnice, magistralne, regionalne i lokalne puteve i granične prelaze za javna okupljanja, na način da onemogućavaju ili otežavaju odvijanje saobraćaja, ugrožavaju bezbjednost saobraćaja ili kretanje ljudi.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović poručio je juče da partije i političari koji su došli na vlast tako što nijesu poštovali nijednu instituciju u Crnoj Gori i koji su protestovali svakog dana, sada ukidaju pravo građanima da izraze bunt.
U toku rasprave o ovom Zakonu na Zakonodavnom odboru, poslanik PES-a Darko Dragović je kazao da ima određene rezerve prema predloženom rješenju, bez obzira što je namjera dobra. On je ukazao da je članom 52 Ustava jasno definisano da se jemči sloboda mirnog okupljanja bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnim organima, dodajući da najviši pravni akt definiše i mogućnost ograničenja slobode okupljanja, pa se ona može privremeno ograničiti.
– Ustav definiše mogućnost privremenog, a ne stalnog ograničenja i zato je u svakom konkretnom slučaju, neophodna odluka državnih organa. Način na koji je predloženo predlogom ovog Zakona, uvodimo jednu vrstu stalne zabrane okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim putevima, što nije u skladu sa Ustavom – rekao je Dragović.
Razmatranje ovog Zakona odložio je Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu.
