- Dio pomenute socijalne pravde čine socijalna davanja. Dio problematike odnosi se na potrebu povećanja socijalnih davanja za LSI, konkretno lične invalidnine i dodatka za  njegu i pomoć drugog lica, za šta sam ranije uputio inicijativu, no za to  je apsolutna odogornost na Vladi CG, na koju koristim i ovu priliku na još jednom apelujem da se pomenuta inicijativa razmotri a socijalna davanja povećaju jer su među najnižim u Crnoj Gori, a LSI su grupacija na koju se mora obratiti posebna pažnja - kazao je Spaić.

Ističe da se drugi dio pomenute problematike, oko deceniju prisutan, odnosi na ostvarivanje prava na socijalna davanja, konkretno na ostvarivanje prava na ličnu invalidninu. Pomenutu nadoknadu, navodi, u skladu sa Konvencijom o pravima lica sa invaliditetom UN i Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti ostvaruju osobe sa teškim invaliditetom.

- Problem nastaje onoga trenutka kada je režim DPS-a i njihovih koalicionih partnera donio Pravilnik o medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava iz oblasti prava socijalne i dječije zaštite koji na diskriminatoran način propisuje dijagnoze koje imaju pravo na ličnu invalidninu. Na ovaj način dosta osoba sa invaliditetom koje imaju težak invaliditet ne mogu ostvariti pravo na ličnu invalidninu, jer njihove dijagnoze u pravilniku jednostavno nema - kaže Spaić.

Tipičan primjer, kako navodi, jesu osobe sa oštećenjem vida, koje ni u kom slučaju ne mogu ostvariti pravo na ličnu invalidninu iako po Svijetskoj zdravstvenoj organizaciji u težak invaliditet spadaju sva oštećenja vida sa preko 80 odsto oštećenja.

- Pozitivan primjer, gdje osobe sa velikim oštećenjem vida imaju pravo na ličnu invalidninu možemo naći u recimo Hrvatskoj ili Republici Srpskoj, da ne idemo dalje od regiona. Kao što se dakle vidi pomenutim pravilnikom, koji je još jedna u nizu loših tekovina DPS režima, vrši se diskriminacija LSI, jer Konvencija o pravima lica sa invalditetom UN i Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti propisuju da, kako je već navedeno pravo na ličnu invalininu imaju osobe sa teškim invaliditetom, a pravilnik data prava umanjuje. Jedno od osnovnih načela pravne nauke jeste da niži pravni akt ne može propisivati drugačiji obim prava od višeg pravnog akta a to se u navedenom slučaju upravo dešava - ističe Spaić.

Kaže da ako uzmemo u obzir mnoge stvari koje su tekovina režima DPS-a, ni ovaj primjer ne čudi.

- No, počeli smo da ispravljamo loše produkte pomenutog bivšeg režima pa tako I ovaj koji se odnosi na ličnu invalidninu moramo ispraviti.

Apelujem na Vladu i Ministarstvo rada i socijalnog staranja da se pozabavi ovim pitanjem.

Iskorijenjavanje svakog oblika diskiminacije i država socijalne pravde je naša obaveza prema  svima pa  tako I  licima sa invaliditetom kao ravnopravnim građanima naše države - ističe Spaić.