Naravno, broj lica koja borave u ovom odsjeku je promjenljiv i dinamičan, što je posljedica stalnih migracionih kretanja i kratkog perioda zadržavanja osoba koje Crnu Goru koriste kao tranzitnu zemlju, kazali su "Danu" iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). 

Navode da su stranci koji trenutno borave u Odsjeku za prihvat stranaca porijeklom iz Rusije, Ukrajine, Turske, Kazahstana, Irana, Kube, Kameruna, Egipta, Sudana, Maroka, Avganistana, Jemena i Njemačke.

– Odsjek za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu raspolaže sa dva centra za prihvat: Centar za prihvat Spuž i Centar za prihvat Božaj. Ukupni smještajni kapaciteti iznose 164 mjesta – od čega Centar Spuž raspolaže sa 104 smještajna kapaciteta, a Centar Božaj sa 60 smještajnih kapaciteta. Treba naglasiti da se u Centru u Spužu prvenstveno smještaju vulnerabilne kategorije lica, dok se na Božaju smještaju punoljetni muškarci, kažu u MUP-u.

Dodaju da su uslovi za odobaravanje međunarodne zaštite propisani Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, koji se temelji na potpunoj i inkluzivnoj primjeni Konvencije o statusu izbjeglica i Zajedničkog evropskog sistema azila i svaki slučaj se cijeni individualno, a odluka donosi u skladu sa utvrđenim činjenicama i okolnostima.

– Prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva za međunarodnu zaštitu, prikupljaju se i razmatraju sve relevantne činjenice i okolnosti od značaja za donošenje odluke po zahtjevu, ističu u MUP-u.

Navode da međunarodna zaštita stranca koji traži međunarodnu zaštitu obuhvata azil i supsidijarnu zaštitu (oblik međunarodne zaštite – alternativni ili dopunski).

Crna Gora otvara vrata radnicima iz Bangladeša, Pakistana i Nepala

– Azil se odobrava strancu koji traži međunarodnu zaštitu, koji se nalazi van zemlje porijekla, a osnovano strahuje od progona zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja, zbog čega ne može ili ne želi da prihvati zaštitu te zemlje. Supsidijarna zaštita odobrava se strancu koji traži međunarodnu zaštitu, a koji ne ispunjava uslove za odobravanje azila, ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju porijekla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi da prihvati zaštitu te zemlje, pojašnjavaju u MUP-u.

Ukazuju da lica koja se nalaze u centrima za prihvat dolaze iz različitih zemalja i imaju različite životne priče.

– Centar za prihvat nema uvid u krivične evidencije, već to spada u nadležnost drugih organa. Naš fokus je na socijalnoj zaštiti, pružanju podrške i osiguranju osnovnih uslova za dostojanstven boravak svih osoba u Centru. Međutim, ukoliko se tokom rada sa korisnicima dođe do informacija koje mogu ukazivati na rizične ili sumnjive okolnosti, o tome se, bez odlaganja, obavještavaju nadležne institucije. Dakle, nadležne organizacione jedinice iz sistema međunarodne zaštite postupaju prema svim strancima koji traže međunarodnu zaštitu u skladu sa zakonom i međunarodnim obavezama države, primjenjujući iste na način koji obezbjeđuje zakonit i human pristup uz poštovanje bezbjednosnih aspekata i u tom kontekstu saradnju sa nadležnim službama, ističu u odgovorima.