Istraživanje Instituta za javno zdravlje o rizičnom ponašanju među osobama koje injektiraju droge i osobama sa HIV-om pokazalo je da raste broj djece uzrasta do 13 do 15 godina koja počinju da koriste psihoaktivne supstance na taj način. Podaci Instituta pokazuju da je za dvije godine broj djece uzrasta od 13 do 15 godina koji injektiraju drogu uvećan sa 1,6 na 4,3 odsto, a bilježi se i povećanje korisnika droga među populacijom ispod 12 godina.
Psiholzi i stručnjaci iz nevladinog sektor smatraju da je stanje alarmantno i da djeca sve lakše mogu da dođu do narkotika, posebno tableta (eksatzija). To pokazuje i posljednji slučaj kada je učenici iz Budve pozlilo u školi, a ljekarima je priznala da je prethodno konzumirala drogu.
Istraživanje o zloupotrebama droga među adolescentima rađeno na nivou Evrope pokazalo je da je u Crnoj Gori broj učenika koji koriste marihuanu povećan na 11 odsto.
– Evidentan je porast proporcije osoba koje koriste drogu (OID) koju su prvi put injektirali u mlađim starosnim dobima, naročito u starosnoj dobi od 13 do 15 godina, ali i u starosnoj grupi 0 do 12 godina – piše u izvještaju Instituta.
Iz Instituta juče nijesu odgovarali na naša pitanja.
Psiholog u Domu zdravlja Podgorica Anđela Golubović kaže za "Dan" da im se javljaju roditelji djece koja imaju problem sa narkoticima, a prema njihovim podacima, mladi najčešće koriste ekstazi.
– Lako dolaze do takvih droga jer su jeftine. To su takozvane klupske droge, koje su lako dostupne. Škole bi trebalo da reaguju, da prate djecu i rade na prevenciji. Nama se javlja određeni broj pacijenata sa tim problemima. Roditelji često ne mogu uočiti simptome, jer nisu toliko upečatljivi kao mamurluk kod alkoholizma, i to je razlog što roditelji sa tinejdžerima često javljaju kad je već kasno – ističe Golubović.
Program menadžer u CAZAS-u Sanja Šišović ukazuje da djeca lako dolaze do droge i da taj problem postoji već duže vrijeme.
– Zloupotreba psihoaktivnih supstanci među maloljetnicima, odnosno djecom, nije novina i nije nešto što je skoro primijećeno. ESPAD istraživanje i brojni drugi podaci godinama nas upozoravaju da djeca lako dolaze do droge i da je smatraju lako dostupnom, što je veoma opasno, naročito imajući u vidu da je svijest o ovoj temi veoma niska. Zabrinjava i činjenica da izostaje snažniji društveni odgovor na ovu temu, sinhronizovane akcije, ali i uvođenje preventivnih programa zasnovanih na dokazima. Ono što je poslednjih dana aktuelno u medijima mi na terenu primjećujemo već duže vrijeme i na to uporno upozoravamo. Nažalost, sve je veći broj roditelja koji nam se obraćaju za savjet zbog sumnje da su njihova djeca probala neku drogu ili zbog straha da su u povećanom riziku u odnosu na taj problem. Ono što posebno brine jeste činjenica da je starosna granica kad se mladi ljudi odlučuju da posegnu za drogama sve niža, da je informisanost roditelja na veoma niskom nivou i da su prisutne brojne dezinformacije u odnosu na psihoaktivne supstance - kazala je Šišović za "Dan".
Ona ističe da posebnu zabrinutost izaziva i činjenica da podaci sa terena koje prikupljaju kroz svakodnevni rad sa osobama koje su pogođene problemom zavisnosti ukazuju na to da u skorijoj budućnosti nema previše prostora za optimizam.
– Djeca i mladi nemaju pristup servisima koji su im potrebni, njihovo slobodno vrijeme nije strukturirano, izostaju efikasni programi prevencije u školama i u zajednici, nedovoljno se ulaže u targetiranje riziko faktora, što sve zajedno kreira okruženje u kom su djeca i mladi ranjivi i brže i lakše posegnu za nezdravim izborima u životu – ukazuje Šišović.
