Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko u saradnji sa predsjednicom Ustavnog odbora Jelenom Božović, kršeći Ustav i zakon, mimo sjednice Ustavnog suda dostavila je podatke o godinama starosti i dužini radnog staža sudija, a sa dopisom sudije nijesu upoznate, tj. ne znaju njegovu sadržinu. Predsjednica je bila dužna da zakaže sjednicu na kojoj bi se utvrdila ispunjenost uslova za jednog sudiju, a ne da dostavlja podatke o godinama starosti i staža svih sudija, navodi se u zajedničkom reagovanju sudija Ustavnog suda Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić. Oni su reagovali povodom sjednice Ustavnog odbora koja je održana u petak, a na kojoj se raspravljalo o dopisu Armenko sa kojim nije upoznala svoje kolege.

Projektovanje krize i zarobljene institucije

Nova sjednica Ustavnog odbora zakazana je danas, a na dnevnom redu je razmatranje raspisivanja oglasa za sudiju Ustavnog suda, na šta se čekalo mjesecima i zbog čega ovaj sud radi i dalje bez sedmog sudije. Ukoliko se dogodi da troje sudija Ustavnog suda budu penzionisani, došlo bi do blokade izbornog sistema, jer bi bilo nemoguće organizovati izjašnjavanje građana u Nikšiću, kao i u Podgorici i Budvi, ako ne dođe do formiranja vlasti, a moguće da bi u pitanje došli i izbori na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici, koji treba da se dogode naredne godine. Ukoliko se penzioniše troje sudija, Ustavni sud ostaje da radi sa troje sudija, što je nedovoljno za odlučivanje, a dok bi se izabrale nove sudije, s obzirom na dosadašnju praksu, protekli bi vjerovatno mjeseci ako ne i godina.

Šćepanović, Đuranović i Lopičić napominju da je Armenko i te kao poznat stav koji mora da poštuje da za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju uvijek, unazad 60 godina, cijenilo se prema Zakonu o radu, odnosno Zakonu o radnim odnosima, kojima su propisani uslovi za prestanak radnog odnosa po sili zakona (sada 66 godina).

– Ukazujemo da u dosadašnjoj šest decenija dugoj praksi Ustavnog suda svim sudijama su prestale funkcije, u skladu sa Zakonom o radu, pa je vrlo upitno zašto se ta dilema ponovo aktualizuje na ovaj način i od strane Ustavog odbora, tj. Skupštine, imajući u vidu da je uvaženi kolega Milorad Gogić ove godine, upravo na taj način, otišao u penziju sa navršenih 66 godina života, što je Skupština i konstatovala bez rasprave, a pet mjeseci prije toga izabran je za predsjednika Ustavnog suda, jednoglasno, što je Skupština, odnosno njen predsjednik pozdravio. Zanimljivo je da je obavještenje Ustavnog suda o ispunjenosti uslova za odlazak u starosnu penziju sudije Gogića predsjednica Snežana Armenko, tada kao sutkinja, svojim glasom podržala, kao i njegov izbor za predsjednika Ustavnog suda. Tada nije imala dileme o ispunjenosti uslova za odlazak u starosnu penziju sudije Milorada Gogića, što govori da funkciju predsjednice Ustavnog suda koristi u druge svrhe, a ne za poštovanje normi Ustava i zakona. Imajući u vidu ovakvo postupanje predsjednice Ustavnog suda, očekivano je bilo da, u skladu sa procedurom koju je ovaj sud u dosadašnjem radu poštovao, zakaže sjednicu na kojoj bi se utvrdila ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije za sudiju Budimira Šćepanovića, što očigledno tendenciozno nije uradila u predviđenom roku, pa ni danas na zahtjev sudija Ustavnog suda, što je nepoznato u dosadašnjoj praksi ovog suda. Kao osobe koje su više decenija obavljale odgovorne funkcije nije nam želja da se bavimo politikom, međutim, imamo dužnost da ukažemo da se u konkretnom slučaju radi o pokušaju da se nezakonitim penzionisanjem troje sudija, zbog nedostatka kvoruma blokira rad Ustavnog suda Crne Gore. Čiji su to zahtjevi ili namjere, a čiji zadaci neka razmatraju političari i sama predsjednica Ustavnog suda, koja ih bez utemeljenja u Ustavu i zakonu sprovodi, saopštili su Šćepanović, Đuranović i Lopičić, koji ukazuju da Armenko nije blagovremeno zakazala sjednicu Ustavnog suda, pa ni juče na zahtjev troje sudija, radi utvrđivanja i obavještavanja ovlašćenog predlagača, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da će jedan sudija Ustavnog suda, krajem maja 2025. godine ispuniti uslove za starosnu penziju.

Radulović: Potencijalnim penzionisanjem troje sudija Ustavnog suda ulazimo u blokadu

Na navode sudija reagovala je sinoć Armenko koja je kazala da "zabrinjava činjenica da nepotpune i netačne informacije javnosti iznose potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese".

– Nisu istiniti navodi da sam samoinicijativno, niti u dogovoru sa predsjednicom Ustavnog odbora, protivno bilo kojem zakonu, poslala obavještenje Ustavnom odboru. Dana 10. decembra, predsjednici Ustavnog suda obratila se predsjednica Ustavnog odbora, radi dostavljanja informacija u pogledu određenih podataka svih sudija Ustavnog suda. U odgovoru na dopis, od strane predsjednice Ustavnog suda, dostavljeni su podaci za svih šest sudija Ustavnog suda, i to isključivo datum rođenja i godine staža, koje informacije su jedino i tražene i jedino dostavljene predsjednici Ustavnog odbora. O sadržini odgovora, obaviještene su sve sudije Ustavnog suda, a na njihov usmeni zahtjev su im dostavljeni i zahtjev predsjednice Ustavnog odbora i odgovor na takav zahtjev. Ovakvo obraćanje predsjednika Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora, nije nepoznato ovim sudijama, budući da je upravo jedan od sudija potpisnika ovog saopštenja, tadašnji predsjednik Ustavnog suda, Budimir Šćepanović, takođe, na upit tadašnje predsjednice Ustavnog odbora, dostavio iste podatke – godine života i godine staža osiguranja za jednog sudiju, koji je u to vrijeme ispunjavao uslove za prestanak sudijske funkcije po Zakonu o PIO. Upravo vođena takvom praksom prethodnog predsjednika Ustavnog suda, na zahtjev predsjednice Ustavnog odbora, sačinila sam dopis iste sadržine, navodi Armenko.