U Crnoj Gori prošle godine za plate stranaca isplaćeno je 115 miliona, dok je broj stranih privrednih subjekata dostigao cifru od 30.000, što je znatno više nego u ranijem periodu. Ovi podaci juče su saopšteni na panel-diksusiji Društva statističara i demografa Crne Gore o tome kako popisni podaci oblikaju javnu debatu, s akcentom na strane državljane u našoj zemlji.
Govoreći o znatnom učešću stranih državljanja u ekonomskom i društvenom životu u Crnoj Gori, predsjednica Društva statističara i demografa i bivša direktorica Uprave za statistiku Gordana Radojević kazala je da je u prošloj godini za plate stranaca u Crnoj Gori isplaćeno 115 miliona eura, dok je Monstat registrovao 30.000 stranih privrednih subjekata u državi.
– Prije pet godina to je bilo skoro do dva puta manje, odnosno taj broj je bio 12.000. I u tom dijelu vidimo zatan rast privredenih subjekata u vlasništvu stranaca. Takođe, podatak koji nam možda najbolje pokazuje prisustvo i tražnju stranaca jeste kretanje rente. Prema podacima Monstata, renta je u poređenju sa periodom od prije pet godina skoro udvostručena, što ukazuje na ogromnu tražnju za stanovima od strane stranih državljanja. To sve potvrđuje da su stranci postali značajan faktor naše ekomomske i društvene aktivnosti, istakla je Radojević, navodeći da još nemaju informaciju da li stranci žive u Crnoj Gori i da li oni čine naše rezidentno stanovništvo.
– U ekonomskom i finansijskom smislu da, a u demografskom smislu ostaju otvorena pitanja o njihovu broju, statusu, poslu... – ističe Radojević.
Odgovorajaći na pitanja "Dana", Radojević je kazala da nema podataka o broju stranaca koji rade u Crnoj Gori i njihovim prosječnim platama.
Pomoćnica direktora Monstata Snežana Remiković dodala je da oni u podacima o radnoj snazi koju objavljuju ne daju podatke o zaposlenima po državljanstvu, te da ostaje taj broj nepoznat.
S obzirom na raskorake u podacima o strancima Ministarstva unutrašnjih poslova i Monstata, Remiković je pojasnila da popis stanovništva ne prati njihovo kretanje, već daje presjek stanja u datom trenutku.
– Tokovi kretanja stanovništva prate se kroz redovnu statistiku, navela je Remiković.
Vuk Čađenović iz Instituta Damar ukazao je na nelogičnosti da u periodu kada to nije očekivano imamo povećanje turista, te predložio da se uradi revizija stretegija o turizmu, kako bi se otklonila dilema da li se radi o turstima ili stranim državljanima koji su došli da žive ili rade u Crnoj Gori.
