Oni koji ne dolaze iz EU, kao i državljani Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švajcarske Konfederacije, za boravak će morati da dokazuju da su im nekretnine vrednije od 200.000 eura ili da su, kao vlasnici firmi, državi platili makar 5.000 eura po osnovu poreza.
To su novi vladini amandmani na Predlog izmjena i dopuna Zakona o strancima, koji je juče razmatran na skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet. Vršilac dužnosti (v.d.) generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Dragan Dašić ukazao je pred poslanicima da su dvije odredbe ključne – odobrenje privremenog boravka na osnovu nekretnine i u vezi sa osnivanjem firmi.
– Prethodno je bilo predviđeno da se ta odredba primjenjuje retroaktivno. Mi imamo oko 5.000 stranaca koji imaju boravak po osnovu nekretnine. To je stečeno pravo i teško je reći da ako neko ima nekretninu koja vrijedi 190.000 eura da ne može više ostvariti boravak, pa će se ta odredba primjenjivati ubuduće. Mislimo da je iznos od 200.000 eura realan – objasnio je Dašić.
Druga odredba odnosi se na strance koji boravak produžavaju po osnovu obaveze plaćenog poreza u iznosu od minimum 5.000 eura. Dašić je rekao da je po tom osnovu produžetka boravka u prethodnom periodu bilo zloupotreba, da se firme osnuju za jedan euro, a da za godinu ne ostvare nijedan euro prometa. On je naglasio da su dosad pokrenute procedure za oko 1.000 firmi. Objasnio je i zašto se odustalo od predloga da firma ima najmanje tri zaposlena od kojih je jedan crnogorski državljanin.
– Ako bismo tražili da firma ima jednog ili dva zaposlena, a na Zavodu za zapošljavanje ima 18.000 nezaposlenih, ta firma bi teško opstala i teško je da zaposli dva radnika crnogorska državljana – rekao je Dašić, dodajući da je u zemlji trenutno oko 97.000 stranaca.
Potpredsjednik parlamenta Mirsad Nurković (Bošnjačka stranka) kazao je da bi prethodni predlog za obavezno zapošljavanje radnika predstavljao biznis barijeru.
– Moramo imati apsolutnu kontrolu šta rade ne samo stranci već i naši ljudi koji osnivaju kompanije – rekao je on.
Smatra da bi i retroaktivna primjena odredbe koja se odnosi na vrijednost nekretnine bila problematična jer se mnogi objekti koje imaju stranci ne bi mogli staviti u pravni promet jer nisu građeni po procedurama.
– Zakon mora biti rigidan u smislu kontrole, ali ne smije biti biznis barijera – poručio je Nurković.
Dašić je rekao da oko 4.600 državljana EU živi u Crnoj Gori, najviše iz Hrvaatske, pa iz Njemačke.
– Iz Hrvatske najveći broj ima stalni boravak. Najveći broj Njemaca boravi po osnovu nekretnine – objasnio je on.
