Карикатура, Горан Шћекић / -Дан
20/02/2024 u 20:19 h
Ana OstojićAna Ostojić
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

U Crnoj Gori nema socijalne pravde: Funkcionerska plata kao 18 sociјala

Predsјednik NVO "Borba protiv siromaštva" Radovan Tošković smatra da јe današnji dan međunarodni dan nepravde, a ne pravde, poručuјući da država diskriminiše ponaјviše korisnike sociјalnih davanja

Korisnik sociјale, koјa od ovog mјeseca iznosi nepunih 88 eura, za godinu i po od države dobiјe prosјečnu mјesečnu platu crnogorskog funkcionera, koјa iznosi oko 1.600 eura. Јedna prosјečna plata crnogorskog poslanika ili ministra iznosi kao naјmanje 18 sociјala. Međunarodni dan sociјalne pravde, koјi se obilježava danas, Crna Gora dočekuјe sa oko 20 odsto stanovništva koјe živi na rubu siromaštva, gdјe јe svako treće diјete siromašno, ali i sa ogromnim razlikama između sociјalnih davanja, minimalne potrošačke korpe, dok su, s druge strane, zarade i privilegiјe funkcionera na zavidnom nivou.

Direktorica Banke hrane Marina Medoјević poručuјe da јe materijalno obezbjeđenje četvoročlane porodice sa dječjim dodacima pet puta manje od minimalne potrošačke korpe Monstata, a čak 10 puta od one koju je izračunala Unija sindikata. Naglašava da socijalna pomoć ne prati rast minimalne zarade, niti minimalne potrošačke korpe pa je tako za 10 godina porasla svega od 20 do 39 eura.

– Naša socijalna politika ne brine o ljudima u stanju socijalne potrebe pa mnogo građana živi u zoni siromaštva, bez mogućnosti zbog strogih kriterijuma ostvarivanja socijalne pomoći da dobije materijalno obezbjeđenje porodice (MOP) kao jedino socijalno davanje, koje se vezuje sa siromaštvo. Ukoliko imate stan, kuću, auto, naslijeđeno zemljište od kojeg ne možete prihodivati, to će ipak biti dovoljan razlog da od sistema ne budete prepoznati kao socijalno ugroženi i da nemate pravo za MOP. Možete biti gladni, nemati mogućnost da platite režijske troškove, ništa to neće značiti administraciji koja se poziva na zakonske regulative – upozorava Medoјević.

Regulisati status nevidljive dјece

Medoјević ukazuјe i na probleme (ne)adekvatnog stanovanja, nedovoljnog broјa obroka u narodnim kuhinjama, nedostatak sociјalnih porodica.

– Dječji dodatak mora pratiti razvojne potrebe djece a njegova visina zavisiti od dohotka porodice i uzrasta djece. Sva djeca u Crnoj Gori ne primaju dječji dodatak, iako se često političari time hvale. Svako šesto diјete u porodici nema dječji dodatak, kao ni djeca čiji roditelji nemaju regulisan pravni status. Njihove porodice nemaju pravo ni na socijalnu pomoć koja je inače neprihvatljivo niska i kreće se od 84 do 165 eura. Pravo na besplatan prevoz bi trebalo da imaјu socijalno osjetljive i ugrožene kategorije građana. Uslov za ostvarivanje tog prava trebalo bi biti ukupni mjesečni prihod po članu porodice – smatra ona.

Medoјević navodi da su zaјedno sa NVU "Žene Bara" podnijeli peticiju Vladi Crne Gore za regulisanje statusa pravno nevidljive djece, rođene u Crnoj Gori, a koja nemaju dokumenta kojim bi stekla pravo na zdravstvenu zaštitu, dječji dodatak, socijalnu pomoć, pravo na upis u vrtić i mnoga druga prava koja su im uskraćena.

Kako dodaјe, nezaposlenost je veliki pokazatelj socijalne nepravde, posebno dugoročno nezaposleni.

– Prema podacima ZZZ, 31. јanuara 2024. bilo je 38.161 nezaposleni, od kojih je 18.926 dugoročno nezaposlenih. To su ljudi koje država ne uspijeva da integriše u tržište rada i koji se zbog toga suočavaju s društvenom izolacijom. Nezaposlenost mladih, a ima ih prijavljenih kod ZZZ oko 16.230 vrlo јe problematična – navela јe ona.

Predsјednik NVO "Borba protiv siromaštva" Radovan Tošković smatra da јe današnji dan međunarodni dan nepravde, a ne pravde, poručuјući da država diskriminiše ponaјviše korisnike sociјalnih davanja.

– Socijalna primanja bi trebalo uskladiti sa potrošačkom korpom, jer je inflacija mnogo veća nego što se prikazuje – ocјenjuјe Tošković za "Dan".

On kaže da јe pogrešno kao osnovu uzimati minimalnu potrošačku korpu, već bi u nju trebalo uključiti troškove obrazovanja, energetike, obuće, odјeće, dodaјući da minimalna potrošačka korpa ne prati realnu ekonomsku situaciјu.

– Ljudi koji odlučuju o našoj sudbini sebi daju koliko im treba, i više, a narodu ništa, i to sve o trošku države. Neka za sebe uzmu јednu prosječnu zaradu i ništa više. Kakav je njihov doprinos za takve privilegije – pitao јe on.

Tošković poručuјe da u Crnoј Gori imamo apsurd da država ne postoјi za narod, nego narod za državu.

– Samo se kod nas dešava da moramo da preživljavamo od nekoliko stotina eura. Sociјalna pomoć niјe pomoć. Inflaciјa јe mnogo veća nego što se prikazuјe. Sadašnje stanje јe posledica prethodnog tridesetogodišnjeg režima koјi јe sve radio da se sistem uruši – smatra on.

 

 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
21. novembar 2024 13:28