U Petnjici legalizovana dva objekta, u Zeti nijedan

Od početka primjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata 2018. godine, u Crnoj Gori podnijeto je 59.878 zahtjeva za legalizaciju nelegalnih objekata, po kojima je legalizovano samo 3.217 zdanja.

Od tog broja, najveći broj objekata legalizovan je u Podgorici – 642, dok su za sve godine primjene ovog zakona, u Petnjici legalizovana samo dva divlja objekta, a u Zeti, kao novoformiranoj opštini – nijedan.

I dok trenutno važeće zakonsko rješenje nije dalo adekvatan odgovor na značajan problem neformalnih naselja i nelegalnih objekata u Crnoj Gori, od čega se nemali broj nalazi i u zaštićenim zonama i priobalju, Vlada Crne Gore u četvrtak je utvrdila novi Predlog zakona o legalizaciji, kojim se proces legalizovanja neće vezivati za to da li je nelegalni objekat predviđen planskim dokumentom ili Planom generalne regulacije Crne Gore. U dosadašnjoj praksi, to je bio najčešći razlog zašto je za gro zahtjeva za legalizaciju obustavljan postupak legalizacije, dok se ne donese planski dokument.

U međuvremenu je donesena Strategija stambene politike Crne Gore do 2034. godine, u kojoj se navodi da se legalizacija bespravnih objekata u Crnoj Gori dugi niz godina suočava sa pitanjem bespravne gradnje i da se broj objekata izgrađenih suprotno propisima mjeri desetinama hiljada. U strategiji se navodi da je zakonom predviđena obaveza izrade orto-foto snimka teritorije Crne Gore od strane nadležnog ministarstva.

– Shodno zakonu, podaci orto-foto snimanja su dostavljeni Upravi za nekretnine, radi preklapanja orto-foto snimka teritorije Crne Gore sa važećim digitalnim podlogama i postavljanja na Geoportal Uprave za nekretnine, što je i izvršeno, te se na Geoportalu može pristupiti orto-foto snimku preklopljenom sa katastarskim podlogama. Međutim, na markicama koje su stavljene preko objekata ne postoji razlika između legalnih i nelegalnih objekata te je nemoguće samo na osnovu snimka utvrditi legalnost objekta, što otežava rad jedinicama lokalne samouprave – navodi se u strategiji. Posljednji podaci Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, objavljeni u stambenoj strategiji, pokazuju da je od decembra 2023. do juna 2024. godine obračunato 444.294, a naplaćeno 144.009 eura po osnovu naknada za urbanu sanaciju.

Rušiće objekte kojih ne bude na satelitskom snimku

Ministar prostornog planiranja Slaven Radunović prije nekoliko dana potpisao je ugovor sa kompanijom VEKOM Geo, koja će izraditi satelitski snimak teritorije Crne Gore i isporučiti kompletan softverski paket neophodan za automatizovano detektovanje bespravne gradnje. Iz Ministarstva su najavili da će satelitsko snimanje početi odmah, kako bi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata mogao biti usvojen do kraja jula ove godine.

Radunović je kazao da će, po predloženom zakonu, svaki objekat koji je u Crnoj Gori izgrađen bespravno, a koji ne ugrožava javni interes, biti legalizovan, ukoliko je izgrađen do momenta kada se obavi satelitsko snimanje Crne Gore.

– To će se destiti u sljedećih nekoliko dana. Poslije tog termina svaki objekat koji bude izgrađen nelegalno, biće srušen – poručio je Radunović u četvrtak.

– U ukupnom iznosu od početka procesa legalizacije bespravnih objekata broj obračunatih komunalija iznosi 9.872.388 eura, a naplaćenih 9.185.570 eura. Glavni grad Podgorica ima najviše naplaćenih prihoda i on iznosi 3.632.329 eura, a najmanje naplaćenih prihoda ima opština Šavnik 227 eura. Naime, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, po zahtjevu vlasnika/-ce bespravnog objekta može da se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, na period od 10 ili 20 godina. Shodno odredbama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata jedinica lokalne samouprave je dužna da sredstva ostvarena od naplate naknade za urbanu sanaciju i naplate naknade za korišćenje prostora, koristi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i za obezbjeđivanje alternativnog smještaja, u skladu sa ovim zakonom. Znači, sredstva prikupljena u procesu legalizacije će se ulagati u one prostore na kojima su izgrađeni bespravni objekti, u izradnju nedostajuće infrastrukture, objekata od javnog interesa – navodi se u strategiji.