– Ustavni sud Crne Gore, u skladu sa Planom i programom rješavanja predmeta za ovu godinu, trenutno rješava predmete iz 2018. godine, kao i grupu predmeta koji su već u radu iz prethodnih godina. Kako dva predmeta koji su predmet vašeg interesovanja potiču iz 2022. godine, to je i razlog zašto o njima još nije odlučeno. U ovom trenutku ne možemo reći kada će biti razmatrani ovi predmeti, jer to zavisi od dinamike rješavanja predmeta koji su već u radu, popunjavanja Službe za normativu i kompleksnosti samog slučaja – odgovorili su "Danu" iz Ustavog suda.
Prof. dr Blagota Mitrić, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda, ocjenjuje u izjavi za "Dan" da razlog nerješavanja predmeta, posebno ustavnih žalbi, leži u zatrpanosti Ustavnog suda.
– Ja sam podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti nekog člana Zakona o parničnom postupku, jedna čista situacija, i tri godine sam čekao na odluku. Ovaj sastav Ustavnog suda, kao i mnogi prije njega, bio je pomalo pristrasan. Prije godinu bilo je 3.000 neriješenih predmeta pred Ustavni sudom. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u dva maha je obavještavao Ustavni sud i nadležne organe Crne Gore (Skupština, Vlada...) da je ustavna žalba u ustavnopravnom sistemu Crne Gore nedjelotvoran pravni lijek zbog toga što se na njeno rješavanje čeka po četiri-pet godina. Tada je rečeno da se građani Crne Gore mogu direktno obraćati sudu Strazburu – podsjeća Mitrić.
On smatra da Crna Gora generalno pati zbog sporog rada svih sudova, "počev od Osnovnog pa ćeraj do Vrhovnog".
– Latini su davno rekli: Spora pravda je nikakva pravda – zaključuje Mitrić.
Ustavnom sudu su još 2022. godine predate inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članova 18 i 19 Zakona o restriktivnim mjerama iz 2018. godine. Prema tom zakonu, državni organi Crne Gore su zamrzli imovinu ruskim državljanima, a podnosioci inicijative smatraju da to nije u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore.
