(VIDEO) Babić: Mediji da budu spremni za izvještavanje u kriznim situacijama

Imali smo vanredne situacije, poplave u regionu, veliki zemljotres 1979. godine, iz kojeg je trebalo da izvučemo pouke, te da budemo svjesni da su vanredne situacije nešto što ne treba da nas iznenadi u smislu pripremljenosti, kazala je u intervjuu za "Dan" mr Aleksandra Babić, saradnica u nastavi na Fakultetu političkih nauka.

Ona je naglasila da i mediji treba da budu pripremljeni za izvještavanje u kriznim situacijama.

• Jesu li crnogorski novinari položili test profesionalnog izvještavanja u kriznim situacijama? Imali smo dvije tragedije na Cetinju, kao i period kovida.

– Što se tiče ovog poslenjeg tragičnog događaja na Cetinju, negdje je ocjena i Agencije za audio-vizeuelne medijske usluge da su crnogorski mediji izvještavali profesionalno, posebno ukoliko uzmemo u obzir period trajanja masakra na Cetinju. Mediji nijesu trčali za objavljivanjem niti imena žrtava, niti se spekulisalo o broju nastradalih ljudi, već su prosto čekali zvanične informacije i stav v.d. direktora Uprave policije i ministra unutrašnjih poslova. To definitivno treba pohvaliti, posebno imajući u vidu narative regionalnih medija koji su izvještavali o nekim detaljima i pojedinostima koje su morbidne, pa se čak spekulisalo i o motivima, objavljivan je i pun identitet žrtava sa fotografijama, čak i snimak iz lokala u kojem je počeo krvavi pir. To je bio primjer teškog kršenja Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore, posebno načela 7 – pravo na privatnost. Nažalost, etičko i profesionalno izvještavanje je danas raritet. Možemo se ponositi na koji su način crnogorski mediji izvještavali o toj kriznoj situaciji.

Što se tiče samog korona virusa, tu smo, nažalost, imali objavljivanje velikog broja informacija. Imali smo i teško kršenje načela sedam Kodeksa – pravo na privatnost, u sklopu objavljivanja ličnih podataka, imena i prezimena, matičnog broja, čak i adrese građana kojima je propisan kućni karantin. To je loša praksa i ne treba da bude primjer. Što se tiče samog izvještavanja pojedinih medija, ja sam se pod mentorstvom profesorice Nataše Ružić u svojem master radu bavila izvještavanjem portala Javnog servisa o mentalnom zdravlju građana. Treba imati u vidu da je javna i moralna obaveza Javnog servisa da se brine o zaštiti zdravlja građana Crne Gore. Pod zdravljem se podrazumijeva i mentalno zdravlje. Moj istraživački period je bio do 2020. godine, kada je počelo rapidno širenje korona virusa, i to je jedan okvir od dvije godine gdje je bilo preko 2.000 objavljenih tekstova, a novinari Javnog servisa su se mentalnim zdravljem bavili u svega 176 tekstova, što je zanemarljiv procenat. Mediji treba da pozivaju građane da se brinu i o fizičkom i o mentalnom zdravlju.

Brojni izazovi na medijskoj sceni

• Sa kojim izazovima se suočava današnja medijska scena?

– Današnja medijska scena se suočava sa brojnim izazovima sa pojavom novih medija, društvenih mreža. Dezinformacije su jedan od gorućih problema novih medija. Ukoliko se osvrnemo na činjenicu da jedna objava na Tik-Toku, odnosno lajv prenosu nekog intervjua može da ima veći rič, odnosno da dođe do većeg broja korisnika nego intervju na nekoj televiziji sa nacionalnom frekvencijom, onda se pitate kako da se mediji nose s tim. Moramo biti spremni da odgovorimo tim izazovima i koristimo prednosti novih tehnologija.

• Na šta bi mediji ubuduće trebalo da stave fokus kada je u pitanju izvještavanje u kriznim situacijama?

– Da stave foksu na terminologiju. Ona je bila sporna i kada je u pitanju izvještavanje o krivičnim djelima. Moramo da znamo šta znači ako je neko osumnjičen, a šta ako je neko pravosnažno osuđen. Moramo da poštujemo pretpostavku nevinosti, ne možemo unaprijed da osuđujemo nekoga zbog toga što ne baratamo dobro pravnom terminologijom. Svi u medijskim kućama treba da se pozabave pripremom jer vanredne situacije nijesu nešto što se neće dešavati.
• Je li Kodeks novinara/novinarki Crne Gore adekvatan i da li ga treba mijenjati, i, ako treba, u kojim segmentima?
– Mi smo imali 2015. godine revizuju Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore. Što se tiče načela sedam, ono je dobro obrađeno jer smo imali pravo žrtava na privatnost, neobjavljivanje ličnih podataka. Imali smo posthumno uživanje svih onih prava na privatnost, što je bilo jako bitno. Kodeks je jako dobar. Najveća promjena koja se dogodila i koja je urgentna da se riješi jeste pojava masovne upotrebe vještačke inteligencije. Mislim da to mora da se riješi u medijima.

Medijska pismenost potrebna osnovcima

• Koliko je opasno informisanje preko društvenih mreža, pogotovo za mlade naraštaje?

– Neophodno je uvesti medijsku pismenost kao obavezan predmet u osnovnim školama i prosto mu dati veći prostor u obrazovnom prostoru, kako bi bili osviješćeni korisnici internet prostora.