Poglavlje 27 i ispunjavanje svih obaveza iz pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom (EU), prioriteti su u radu Agencije za zaštitu životne sredine i Vlade Crne Gore, kazao je direktor Agencije Milan Gazdić.

Gazdić je kazao da Crna Gora ima nekoliko obaveza koje „vuče“ od ranije.

- Zakonsku obavezu izrade crvenih lista zaštićenih vrsta vučemo iz 2008. godine. Poslije 14 godina mi smo je prvi put objavili. Agencija za zaštitu životne sredine je objavila prvu crvenu listu u istoriji Crne Gore - rekao je Gazdić u intervjuu agencije MINA.

Upitan kakav je stav Agencije u vezi sa igradnjom hidroelektrane na Komarnici i koliko bi njena izgradnja uticala na životnu sredinu, Gazdić je naveo da je taj projekat trenutno u fazi procjene uticaja na životnu sredinu.

- Proces je u toku, formirali smo komisiju, Agencija je uvidjela koliko je bitan projekat i koliko je obiman po životnu sredinu, ali i energetski sistem Crne Gore i zbog toga smo odlučili da formiramo jednu komisiju koja će da bude sveobuhvatna- naveo je Gazdić.

On je kazao da je ekološka država idealan projekat za državu koja je mala kao Crna Gora.

Gazdić je istakao da su pravljene greške posljednjih decenija i da su neke prirodne ljepote izgubljene.

„Pravljene su velike greške proteklih decenija, neke stvari su otišle u nepovrat, ali ja mislim da imamo jako dobru šansu da sve to preokrenemo u korist privrede“, rekao je Gazdić.

Najveće greška je, kako je ocijenio, planiranje prostora.

- Ako pogledate crnogorsko primorje, ski centre na sjeveru, vidjećete da taj prostor nije planiran na najbolji način - rekao je Gazdić i dodao da turisti u Crnu Goru ne dolaze zbog hotela sa pet zvjezdica ili građevina, već zbog njenih prirodnih ljepota.

On je kazao da bi možda jedan od načina za rješenje tog pitanja moglo da bude i uvođenje ekologije kao fakultativnog predmeta u školama.

Gazdić smatra da za veoma kratko vrijeme mogu da se riješe divlje deponije i da za relativno kratko vrijeme naša zemlja izgleda mnogo bolje.

“Postoji veliki broj divljih deponija u Crnoj Gori i to smatram jednom od crnih ekoloških tačaka, ali se nadam da će ovim novim Zakonom o upravljanju otpadom biti riješen veći broj pitanja”, naveo je Gazdić.

Gazdić je naveo da postoji veliki broj fabrika koje su na sjeveru i Podgorici napuštene, i koje su za sobom ostavile deponije.

“Mi smo nekoliko tačaka, u okviru projekta sa Svjetskom bankom, uspjeli da riješimo. Imamo riješeno pitanje pitanje Jalovišta u Pljevljima, imamo Maljevac – isto jalovište, odnosno pepelište Termoelektrane”, kazao je Gazdić i dodao da su trenutno u postupku rješavanja brodogradilišta Bijela.

Tu su, kako je naveo, uspjeli da izvezu sve količine opasnog grita iz zemlje.

Kako je kazao, na sjeveru su imali jako veliku količinu zaostalih hemikalija iz napuštenih fabrika i uspjeli su sa partnerima da se riješe i 85 tona opasnih hemikalija u Beranama.

“U tom slučaju uspjeli smo da bez ijednog centa riješimo to pitanje, što je stvarno nevjerovatno, znajući da rješavanje 85 tona tih opasnih hemikalija iziskuje oko 400 hiljada eura”, rekao je Gazdić.

Gazdić je, govoreći o problemu otpadnih voda, ukazao na incidente u Petrovcu i u Pljevljima, sa rudnikom Ljubišnji, kao i da postoji stalan problem u zaštićenom prirodnom području Zeta, gdje se u rijeku izlijevaju fekalije.

On je kazao da su do sada pokrenuli nekoliko inicijativa, slali inspekciju i da će biti pokrenuto nekoliko postupaka.

Gazdić je dodao da su o poglavlju 27 razgovarali sa kolegama iz regiona i da bi Crnoj Gori primjer trebala da bude Slovenija.

- Slovenija je zemlja koja nema u Ustavu to da je ekološka država, ali ona je možda i prva u Evropi što se tiče ekologije - kazao je Gazdić.

Tekst je urađen u sklopu projekta koji je finansiran iz Fonda za pluralizam.