Da li će doći do obećanog skraćenja radnog vremena na sedam sati još je neizvjesno, jer Vlada i resorno ministarstvo na ta pitanja već nedjeljama ne odgovaraju "Danu".

Prema podacima Evropskog zavoda za statistiku, zaposleni u Crnoj Gori nedjeljno rade 42,8 sati, nešto više rade u Turskoj i to 42,9 sati, dok u EU u prosjeku radna sedmica traje 36,4 sata. Kada će i hoće li u Crnoj Gori doći do skraćenja radnog vremena sa osam na sedam sati još ne znamo jer iz Vlade nijesu odgovorili na pitanja koja smo im uputili ponovo prije dvije sedmice, već su nas obavijestili da su ih proslijedili nadležnom Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Iz nadležnog vladinog resora najavili su bili odgovore prije Nove godine. Međutim, ostali smo uskraćeni za njih.

Vladu smo u utorak, 12. decembra, kao i prije mjesec, pitali kada će biti preduzeti konkretni koraci da se radno vrijeme skrati sa osam na sedam sati, kroz izmjene kojih zakona će se to pitanje regulisati, da li će se raditi analiza o skraćivanju radnog vremena, kako će se kontrolisati da li se novi radno vrijeme poštuje, ali i da li se odustalo od ideje za skraćivanje radnog vremena iako je to bilo jedno od obećanja pred izbore.

Premijer Milojko Spajić je u predizbornoj kampanji, između ostalog, najavio skraćenje radnog vremena. Nedavno je Spajić ponovio da će i to biti realizovano prema planiranoj dinamici, ali je ostalo neizvjesno kada se tačno to može očekivati.

Države sa većim brojem radnika sa skraćenim radnim vremenom su posebno prijavile kraće prosječne radne nedjelje, pisao je nedavno "Euronews". U 2022. godini, prosječan broj stvarnih sedmičnih radnih sati, prema podacima Eurostata, na glavnom poslu u EU kretao se od 32,4 sata u Holandiji do 39,7 sati u Grčkoj i Rumuniji. Ovo uključuje i radnike sa punim i nepotpunim radnim vremenom u dobi od 20 do 64 godine. Nakon Grčke i Rumunije slijede Poljska 39,5 sati, Bugarska (39,2 sata) i Sjeverna Makedonija 39 sati. Sve ovo sugeriše da ljudi u balkanskim zemljama imaju najduže prosječno radno vrijeme nedjeljno, ali su im, na primjer, prosječne plate daleko od onih u EU.

Prema podacima centra za podatke Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), najveću platu u Evropi u prosjeku zarađuju u Lihtenštajnu. Riječ je o podacima iz 2022. godine i oni pokazuju da je u ovoj maloj državi između Švajcarske i Austrije, koja broji manje od 40.000 ljudi, plata u prosjeku 7.046 eura. Po visini prosječne mjesečne zarade slijede njihovi susjedi – Švajcarska sa prosječnom platom od 5.522 eura. Poput Lihtenštajna i Švajcarska ima manje poreske stope i razvijeni zimski turizam, ali Švajcarska ima i najjači banarski sektor na svijetu i stepen privatnosti za komitentne koji nema nijedna druga država.

Na trećem mjestu je Danska sa 4.149 eura, zatim Luksemburg sa 3.699, Norveška 3.386, pa Island 3.377 eura i San Marino 3.237. U Njemačkoj prosječna plata je 2.831 euro, a u Sloveniji 1.442 eura. U Hrvatskoj je prosječna plata oko 1.160 eura, u Srbiji 700, Bosni i Hercegovini 650 i u Sjevernoj Makedoniji 550.