U mandatu ove izvršne vlasti, elektronskih sjednica bilo je više nego redovnih održanih u zgradi Vlade, a po ocjeni sagovornika "Dana", takva praksa, koja bi trebalo da je izuzetak, postalo je dominantno pravilo rada ove vlade.
Posljednji podaci Centra za građansko obrazovanje (CGO) pokazuju da je vlada Milojka Spajića od svog konstituisanja 60 odsto sjednica održala elektronskim putem. Od 31. oktobra 2023. do 20. septembra ove godine, Spajićeva vlada, prema podacima te NVO, održala je 230 sjednica, od čega čak 139 elektronskim/telefonskim putem.
Nikola Obradović iz CGO je ocijenio je u izjavi za "Dan" da praksa da se ključne odluke donose putem elektronskih, odnosno telefonskih sjednica Vlade ozbiljno narušava principe transparentnosti, odgovornosti i demokratskog upravljanja.
– Ono što je trebalo da bude izuzetak – za tehnička pitanja, hitne slučajeve ili vanredne okolnosti – postalo je pravilo. Klikom kroz telefonske aplikacije, često u noćnim satima ili vikendom, odlučivano je o kadrovskim pitanjima, važnim zakonskim tekstovima, pitanjima u bezbjednosnom sektoru, obrazovanju, kao i o strateškim ekonomskim i ekološkim temama – rekao je Obradović za "Dan".
Smatra da takva praksa prije svega derogira institucije, kao i institucionalnu kulturu dijaloga, javnost procesa i obavezu obrazlaganja odluka.
– Elektronske sjednice faktički eliminišu diskusiju, smanjuju prostor za analizu dokumentacije i onemogućavaju pojašnjenja, što dodatno otežava odgovorno odlučivanje. Osim što izostaje sadržajna diskusija, nema ni traga o izrečenim stavovima, a nivo odgovornosti za posljedice opasno se snižava. Posljedica toga je dodatna erozija povjerenja u institucije i kredibilitet same Vlade, a što vidimo i po istraživanjima javnog mnjenja koja pokazuju taj kontinuiran trend pada povjerenja građana i građanki – kazao je Obradović.
On smatra da se ogroman broj elektronskih sjednica može tumačiti kao slabost premijera da se nosi sa izazovnim diskusijama i balansiranjima u najglomaznijoj i najheterogenijoj Vladi koju imamo, kao izbjegavanje da se direktno suoči sa potencijalnim neistomišljenicima i način da održi privid rada za javni interes, "iako jasno vidimo da se donosi niz odluka koje služe samo partijskim i partikularnim interesima, kao i da ministri i partije upravljaju onim što su dobili kroz koalicioni aranžman samostalno i bez ikakve kontrole".
Po njegovom mišljenju, previsok procenat elektronskih sjednica ne znači nužno da je aktuelna vlada nestabilna, jer je suštinski održava balans tih partikularnih interesa.
– To nije uvijek lako i zato se možda i sistematski održava taj oblik vanrednog stanja, jer bi elektronske sjednice trebalo da se održavaju samo u vanrednim okolnostima. Svakako, imamo jako puno alarma za kvalitet, odnosno izostanak kvaliteta upravljanja, o kojem bismo svi morali razmišljati jer to proizvodi posljedice – istakao je Obradović.
Da pribjegavanje elektronskim sjednicima u cilju izbjegavanja potencijalne konfrontacije na sjednicama "lice u lice" ne znači i nestabilnost Vlade saglasna je i Ines Mrdović, izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP). Kako objašnjava, to smatra iz razloga što svaka politička grupacija u ovoj vladi ima svoj politički interes zašto je u njoj.
– A svi su svjesni da izlazak nekog manjeg političkog subjekta iz Vlade vjerovatno ne bi ni doveo do njenog pada, te da mogli biti na čistoj političkoj šteti izlaskom – kazala je Mrdović za "Dan".Kada je u pitanju transprentnost rada jedne vlade, ona smatra da se to najbolje postiže objavljivanjem dokumenata na njenom sajtu.
