Вујачић

Vujačić za "Dan": Prikupljaju podatke o mogućim zloupotrebama

Na zahtjev predstavnika koji dolaze iz organizacija osoba sa invaliditetom u Radnoj grupi za izradu izmjena i dopuna Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, državni organi, u prvom redu Zavod za zapošljavanje i Fond za profesionalnu rehabilitaciju, prikupljaju podatke i informacije potrebne za nastavak procesa, a u vezi sa mogućim zloupotrebama, kazala je za "Dan" Marina Vujačić, izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG), navodeći da je ta radna grupa do sada održala dva sastanka.

U skladu sa zaključcima sastanka održanog u Vladi 22. aprila, u vezi sa povlačenjem Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga formiralo je novu Radnu grupu u čijem sastavu je pet predstavnika reprezentativnih organizacija osoba sa invaliditetom.

– Traženi podaci, između ostalog, odnose se na dostavljanje svih podataka i informacija u vezi sa svim pojedinačnim slučajevima za koje postoje sumnje u zloupotrebe, nezakonitosti, neregularnosti ili bilo koje nelogičnosti, odnosno sve obrasce ponašanja poslodavaca u vezi sa tim, kao i konkretne podatke kad je poslodavac ili više njih, protiv kojeg/ih se vodi krivični postupak podnio zahtjev za priznavanje prava, koliko je proteklo do donošenja rešenja o priznavanju prava, kad je podnesen zahtjev za isplatu, odnosno "refundaciju" subvencija i u kom roku su vršene isplate, a to podrazumijeva datum zavođenja zahtjeva kod Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, datum izrade naloga od strane Fonda i datum isplate subvencije iz budžeta, odnosno trezora, napominje Vujačić.

Dodaje da su navedeni podaci potrebni kako bi se, u slučaju da se dokaže zloupotreba ili bilo koji drugi vid neregularnosti i nezakonitog postupanja, utvrdila konkretna odgovornost i pristupilo pojedinačnim slučajevima, odnosno kako bi se odgovornost personalizovala i spriječila šteta koja se negativnom kampanjom nanosi cjelokupnoj populaciji osoba s invaliditetom.

– Takođe, tražili smo i evidencije o broju osoba s invaliditetom koje su osigurane na iznos minimalne zarade, onih koje su osigurane na iznos jedne prosječne zarade u Crnoj Gori, broju osoba s invaliditetom čija je zarada u iznosu od 1.500 eura, 2.000 i više od 2.000, kao i procentualno učešće svih ovih zarada u odnosu na ukupan broj zaposlenih osoba s invaliditetom u 2019, 2020, 2021, 2022. i 2023, za svaku pojedinačnu godinu, dok smo za 2024. tražili posebno podatke zbog dvije vrste minimalne zarade za završenu srednju školu, odnosno fakultet, kao i jedne prosječne, do dvije prosječne i iznad dvije prosječne zarade, istakla je Vujačić.

Ne izmišljamo posao

Vujačić poručuje da će zbog toga insistirati na odredbama zakona koje će osigurati redovnu i, po potrebi, terensku kontrolu obračuna i uplate posebnih doprinosa od strane svih poslodavaca koji podliježu ovoj obavezi.

– Ono što očekujemo u nastavku procesa jeste visok stepen saradnje u Radnoj grupi, otvorenost i posvećenost Ministarstva i Zavoda kakva je iskazana i na pres-konferenciji koju smo imali prilikom predstavljanja pomenute analize. Mi iz organizacija osoba s invaliditetom zahtijevamo da sve predložene izmjene i dopune zakona budu odraz unapređenja postojećih rješenja i ni pod kojim uslovom nazadovanja i regresije, osim u slučaju da se zaista dokaže da je to jedini preostali mehanizam i da su prethodno sprovedene sve alternativne mjere, te da predložene nemaju negativan uticaj na same osobe s invaliditetom. Vjerujemo da su posebno na drugom sastanku Radne grupe predstavnici institucija ovo shvatili i da ozbiljno i temeljno pristupaju prikupljanju svih važnih podataka i informacija, odnosno evidencija. Navedeno posebno zbog toga što je sve što smo tražili svakako obaveza državnih organa, a ne izmišljeni posao s naše strane, zaključuje Vujačić.

Smatra da će podaci o zaradama pokazati da li su osobe s invaliditetom manje, jednako ili više plaćene od osoba bez invaliditeta za jednak rad, odnosno rad jednake/iste vrijednosti.

– Podaci koje smo imali do 2023. ukazivali su na to da su osobe s invaliditetom manje plaćene i da najveći procenat njih prima iznos mininalne zarade i iznos do jedne prosječne zarade. Još čekamo da nam se dostave ovi podaci i očekujemo da će to biti urađeno početkom septembra kada ćemo i nastaviti rad, imajući u vidu da su ove informacije preduslov za bilo kakve izmjene i dopune zakona.

U proteklim mjesecima smo izradili i Analizu primjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom i podaci do kojih smo došli govore u prilog činjenici da su sve do 2020. godine prihodi Fonda bili veći od rashoda, pa je tako za period od 2009. do 2019. budžet Crne Gore prihodovao 56.320.122,72 eura više nego što je utrošeno za sve namjene Fonda, odnosno taj iznos je država iskoristila nenamjenski, suprotno zakonu. Od 2020. se odnos prihoda i rashoda mijenja, pa su rashodi Fonda veći od prihoda, ali uzimajući u obzir cijeli period od početka primjene zakona, odnosno od 2009, zaključno sa 2024, prihodi su bili veći od rashoda u iznosu od 14.162.849,75 eura.

Analiza je, takođe, pokazala da se kontrola uplate posebnih doprinosa od strane poslodavaca koji ne zapošljavaju osobe s invaliditetom skoro i ne obavlja. Navedeno najviše zbog nedostatka efikasnih mehanizama za praćenje poštovanja obaveze ispunjavanja kvotnog sistema od strane poslodavaca koji su u obavezi da zapošljavaju osobe s invaliditetom, odnosno da plaćaju poseban doprinos, ukazuje Vujačić.