Vukašinović za "Dan": Hitno usvojiti zakon o digitalnoj imovini

Odredba Nacrta izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju korupcije, po kojoj predsjednik Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) ima pravo na mjesečnu naknadu u visini zarade koja je određena za predsjednika Ustavnog suda, nerazumna je i neprimjerena, ocijenila je za "Dan" članica Savjeta ASK Aleksandra Vukašinović.

Smatra da se prioritetno mora usvojiti zakon o digitalnoj imovini, a istovremeno unaprijediti i praksa ASK u kontroli imovine koju javni funkcioneri imaju u tom obliku.

Govoreći o tome što se samo pola godine nakon usvajanja novog Zakona o sprečavanju korupcije, u junu 2024, kao sastavnog dijela IBAR paketa, pristupilo njegovim izmjenama i dopunama, ističe da je brza i reaktivna zakonodavna aktivnost često vođena trenutnim političkim interesima, a ne strateškim ciljevima sistema.

– Mišljenja sam da se preuranjeno pristupilo izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije, jer se za pola godine nije mogla sprovesti adekvatna procjena efikasnosti važećih zakonskih rješenja u praksi. Iako se čini da su određene odredbe u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju korupcije naprednija pravna rješenja u odnosu na važeći zakon, ipak je neophodno sveobuhvatnije analizirati efekte postojećeg, kako ne bismo dolazili u situaciju da svako pola godine, kad uočimo određeni nedostatak, mijenjamo zakonodavni okvir – naglasila je Vukašinović.

Kako dodaje, opšte je poznata istina da su prekomjerna zakonodavna aktivnost i nestabilnost pravnog sistema usko povezane.

– Kada se zakoni često donose, ili se mijenjaju njihove odredbe, pravni sistem postaje nepredvidiv, što uzrokuje dugoročne posljedice na funkcionisanje cjelokupnog institucionalnog mehanizma, kao i na povjerenja građana u njega, koji će vrlo vjerovatno doživjeti pravni sistem kao nepouzdan i nepravedan. Najvažniji cilj u donošenju svih zakona treba da bude stvaranje pravnog sistema koji je dosljedan, stabilan i usmjeren ka dugoročnim potrebama države i svih njenih građana – istakla je Vukašinović.

Smanjivanjem broja glasova za izbor direktora otvaraju se vrata političkom uticaju

Prema predloženim odredbama u nacrtu zakona, koji je na javnoj raspravi, predviđeno je da će Savjet ubuduće direktora ASK birati na osnovu najmanje tri glasa članova Savjeta, a ne kao dosad četiri. Upitana da li smatra da se na taj način može povećati politički uticaj na izbor čelnika ASK, Vukašinović odgovora da efikasnost i integritet jedne institucije u najvećoj mjeri zavise od osobe koja njom upravlja.

– Jedan od uslova uspješnog funkcionisanja Agencije u budućnosti jeste izbor stručnog i politički nezavisnog lica za poziciju direktora. Osnovni zakonski preduslov za takav izbor je širi konsenzus, tj. kvalifikovana većina pri izboru direktora. Smanjivanjem kriterijuma za izbor ili razrješenje direktora, umanjenjem broja neophodnih glasova članova Savjeta sa četiri na tri, otvaraju se vrata za značajni politički uticaj na izbor čelnika Agencije za sprečavanje korupcije. Podsjećanja radi, trenutni vršilac dužnosti direktora Agencije određen je prostom većinom od tri glasa, suprotno važećem zakonskom rješenju, što navodi na zaključak da se zakonske odredbe prilagođavaju pojedinačnim interesima, najčešće političkim, što će na duži rok proizvesti nestabilnost i potencijalno dovesti do značajnijeg političkog uticaja na proces donošenja odluka u Agenciji, a na štetu opšteg interesa – zaključila je Vukašinović.

Smatra da je prioritetniji cilj za državu, u cilju jačanja preventivnog mehanizma u borbi protiv korupcije, donošenje posebnog zakona o zaštiti zviždača, u skladu sa EU direktivom 2019/1937 i preporukom Savjeta Evrope i Venecijanske komisije, kao i donošenje zakona o digitalnoj imovini, kako bi se unaprijedila kontrola javnih funkcionera u oblasti vlasništva nad digitalnom imovinom, a tek nakon toga, kako je dodala, uz sveobuhvatne analize nedostataka uočenih u primjeni važećeg Zakona o sprečavanju korupcije, pristupiti njegovim izmjenama i dopunama.

Upitana da li smatra da je opravdano povećanje naknada za predsjednika i članove Savjeta ASK, prema kojima će čelniku tog tijela naknada za rad biti na nivou plate predsjednika Ustavnog suda, a članovima u visini 70 odsto prosječne zarade u ASK, odgovara da su predložene neopravdano visoke naknade.

Kriptovalute taјna funkcionerskih računa

kriptovaluta

– Naročito za predsjednika Savjeta. Odredba po kojoj predsjednik Savjeta Agencije ima pravo na mjesečnu naknadu u visini zarade koja je određena za predsjednika Ustavnog suda nerazumna je i neprimjerena, čak i u slučaju da je ta funkcija "profesionalna", kako se navodi u obrazloženju zakona. Po trenutno važećoj odredbi Zakona o sprečavanju korupcije, predsjednik i članovi Savjeta imaju mjesečnu naknadu u visini 50 odsto prosječne bruto zarade u Crnoj Gori, što je u 2024. godini, iznosilo nepunih 500 eura, dok će prema predloženim izmjenama predsjednika Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije sljedovati mjesečna naknada od preko 2.500 eura, a što je zarada određena za najviša državna zvanja iz kategorije poslova A: predsjednika države, Skupštine, Vlade, Ustavnog suda i Vrhovnog suda. Stoga se zarada predsjednika Ustavnog suda ne može koristiti kao zakonomjernost utvrđivanja naknade za predsjednika Savjeta Agencije – ukazala je Vukašinović.

Po njenom mišljenju, nerazumnost predloženog rješenja vidna je i u tome što odgovornost i složenost poslova najviših državnih funkcija, kao i način njihovog izbora i legitimitet njihove funkcije, nije uporediv sa odgovornšću predsjednika Savjeta ASK, koji se, prema važećim propisima, bira iz reda članova Savjeta većinom glasova.

Visinu naknada definisati prema racionalnim kriterijumima

Po mišljenju naše sagovornice, visina naknada za predsjednika, zamjenika predsjednika i članove Savjeta mora se definisati prema racionalnim kriterijumima, pa u slučaju uvećanja ni u najambicioznijem slučaju ne bi trebalo da prelazi iznos utvrđen za slične povremene javne funkcije.

– Podsjećanja radi, svi članovi Savjeta, uključujući i mene, već profesionalno obavljaju druge djelatnosti ili su u radnom odnosu sa drugim institucijama, pa je naša javna funkcija povremena sa mandatom strateškog planskog upravljanja Agencijom i nadzorom rada direktora. Uvođenje "profesionalne" funkcije za predsjednika Savjeta, a da se istovremeno ne uvede i profesionalna funkcija za sve članove Savjeta, narušilo bi načelo pariteta – ukazala je Vukašinović.

– Savjet Agencije funkcioniše na načelu pariteta, odnosno jednakopravnosti u pravima i obavezama. Za sve članove Savjeta zakonom su propisani jednaki uslovi, isti način izbora, i data jednaka odgovornost u procesu donošenja odluka. Predsjednik Savjeta nema mogućnost za samostalno donošenje odluka, već se, u skladu sa Poslovnikom o radu Savjeta, bira na period od godinu dana kao primus inter pares, sa nadležnošću koordinacije, a ne upravljanja radom Savjeta ili Agencijom, koja bi opravdala ovako visoku naknadu – objasnila je članica Savjeta ASK.

Govoreći o kontroli digitalne imovine javnih funkcionera, upozorava da u nedostatku pravnog okvira koji definiše digitalnu imovinu, ona može postati sredstvo koje će omogućiti sakrivanje stvarne imovine javnih funkcionera.

– S tim u vezi, stava sam da se hitno mora usvojiti zakon o digitalnoj imovini, a istovremeno unaprijediti praksa Agencije za sprečavanje korupcije u kontroli imovine koju javni funkcioneri imaju u ovom obliku. U predstojećem periodu, Savjet Agencije za sprečavanje korupcije imaće i tematsku sjednicu na ovu temu, koja je pokrenuta važnom inicijativom Balkanske istraživačke mreže, kako bismo u okviru onoga što je naša nadležnost mogli pružiti adekvatan odgovor na ovaj izazov – kazala je Vukašinović.