Vuksanović za "Dan": Za politiku nema mjesta u vojsci

Hijerarhija u Vojsci Crne Gore (VCG) bila je narušena dugogodišnjim prilagođavanjem sistema pojedincima, a za politički aktivizam pripadnika bilo koje vrste, kakav je postojao u ranijem periodu, tolerancija je nulta, poručio je u intervjuu za "Dan" načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Miodrag Vuksanović.

On je naglasio da prosječna plata u VCG danas iznosi oko 1.100 eura, da je popuna Vojske za 18,5 odsto manja od predviđene, ocjenjujući da je dobrovoljni model služenja vojnog roka trenutno najpogodniji za crnogorske prilike.

• Sredinom 2025. godine došli ste na čelo Vojske Crne Gore. Kakvo ste stanje zatekli i na čemu Vam je bio fokus u prvim mjesecima Vašeg mandata?

– Po stupanju na dužnost zatekao sam zadovoljavajuće stanje u Vojsci Crne Gore, ali stanje koje je zahtijevalo realnu analizu i unapređenje sistema. Početak mog mandata obilježilo je angažovanje Vojske u borbi protiv požara širom Crne Gore, tokom kojeg smo, nažalost, izgubili našeg pripadnika Dejana Božovića, a još dvojica su povrijeđena. Taj period omogućio mi je da sagledam snage i slabosti sistema i jasno definišem pravce daljeg djelovanja.

Jedan od prioriteta bilo je redefinisanje komandne strukture, jer je hijerarhija bila narušena dugogodišnjim prilagođavanjem sistema pojedincima. Uvođenje pozicija zamjenika načelnika Štaba za resurse i podršku, odnosno za operacije, planove i obuku, vrlo brzo je dalo rezultate. Nakon revizije strateških dokumenata biće redefinisana i formacija jedinica, u skladu sa misijama i dodijeljenim ciljevima sposobnosti.

Paralelno radimo na modernizaciji i opremanju Vojske. Izgradnja dva nova patrolna broda u Francuskoj odvija se brže od planirane dinamike, te 2027. godine očekujemo značajno jačanje pomorskih sposobnosti. Treba imati u vidu da su procedure vojnih nabavki kompleksne i dugotrajne, zbog čega se proces opremanja i modernizacije često prolongira, što se u praksi odražava kroz niži nivo realizovane potrošnje ("low spending").

Unapređenje uslova za obuku na svim nivoima jedan je od ključnih prioriteta. Poseban izazov predstavlja obezbjeđivanje adekvatnog vježbovno-terenskog prostora, odnosno poligona za obuku. Istovremeno, značajna pažnja posvećena je podizanju nivoa fizičke spremnosti profesionalnih vojnih lica, uz planirano unapređenje sportskih kapaciteta Vojske Crne Gore u narednom periodu.

Sve to je neophodno jer je VCG institucija u službi svih građana i njeni pripadnici moraju biti fizički spremni, dobro opremljeni i obučeni kako bi odgovorili na sve zadatke – od odbrane države do pružanja pomoći u vanrednim situacijama. Bilo da je riječ o požarima, poplavama, potragama i spasavanjima, sanaciji infrastukture ili medicinskom vazdušnom transportu, Vojska ostaje pouzdan oslonac građanima Crne Gore.

Upravo zato je važno da VCG funkcioniše kao stabilna, profesionalna i u potpunosti depolitizovana institucija. Napredovanje se zasniva isključivo na sposobnostima, profesionalizmu i ostvarenim rezultatima. Sistem odbrane mora biti profesionalan i održiv – pojedinci se prilagođavaju Vojsci, a ne Vojska pojedincima.

• Kakvo je brojčano stanje Vojske Crne Gore u ovom trenutku i u kojim djelovima Vojske nedostaje najviše kadra?

– Popuna Vojske Crne Gore na današnji dan iznosi nešto više od 80 odsto, što znači da je trenutno upražnjeno 18,5 odsto. Najveći izazov je evidentan kod vojnika po ugovoru, gdje nedostaje 29,1 odsto predviđenog broja. Vojska Crne Gore funkcionište nesmetano, ali smo svjesni stanja i prilagođavamo se savremenim generacijama kroz modernije modele komunikacije, naročito putem društvenih mreža i digitalnih platformi, kako bismo mladima na razumljiv i njima blizak način približili vojnički poziv i mogućnosti koje nudi Vojska Crne Gore.

Redovno raspisujemo oglase za prijem novih vojnika po ugovoru, dobrovoljaca ali i za školovanje budućih oficira na prestižnim svjetskim vojnim akademijama.

Definitivno, osim promovisanja mogućnosti za profesionalno i lično usavršavanje, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, mora se nastaviti ulaganje u uslove rada pripadnica i pripadnika, jer je zadovoljan zaposleni najbolja reklama.

Važno je naglasiti da pitanje popune brojnog stanja nije izazov samo Ministarstva odbrane i Generalštaba, već cjelokupnog društva. Odnos prema vojničkom pozivu, sistem vrijednosti, društveno priznanje i podrška institucija i zajednice u cjelini imaju presudan uticaj na spremnost mladih da se opredijele za službu u Vojsci. Bezbjednost države je zajednička odgovornost, a jačanje Vojske Crne Gore podrazumijeva sinergiju svih društvenih aktera, uz jasno razumijevanje da ulaganje u odbranu znači ulaganje u sigurnost i stabilnost svih građana.

• Koliko iznosi prosječna plata u VCG i kakvog su statusa civilna lica u Vojsci, s obzirom na to da imaju najmanje zarade? Koliko pripadnika VCG nema riješeno stambeno pitanje i da li postoje izgledi za rješavanje dosadašnjih problema u vezi sa stambenim potrebama zaposlenih?

– Prosječna plata novog pripadnika/ce VCG iznosi oko 870 eura, dok je prosječna zarada na nivou Vojske oko 1.100 eura. Primanja su znatno uvećana u posljednje dvije godine, naročito u nižim kategorijama, ali izazov predstavlja rješavanje pitanja neadekvatne hijerarhije plata, zbog čega su razlike u zaradama između činova male, što može negativno da utiče na motivaciju za napredovanje i preuzmanje veće odgovornosti u sistemu odbrane.

Civilna lica u službi imaju ravnopravan status u sistemu odbrane i važno je naglasiti da bez njihovog rada Vojska ne bi mogla funkcionisati. Svjestan sam da su njihova primanja često niža nego kod uniformisanog sastava, pa je jedan od naših ciljeva da se taj odnos dodatno poboljša.

Što se tiče stambenog pitanja, dio pripadnika Vojske još nema trajno riješeno stanovanje. To je višedecenijski problem, ali ovaj menadžment Ministarstva odbrane ima jasnu volju da se to pitanje sistemski riješi. U toku je analiza modela koji bi omogućili dugoročno i pravedno rješavanje ovih potreba, a već radimo na planovima koji će u narednom periodu dati vidljive rezultate.

Infrastruktura stara i decenijama

• S obzirom na starost, oštećenja i dotrajalost znatnog broja vojnih kasarni, da li je planirano renoviranje tih objekata u narednom periodu?

– Veliki dio infrastrukture Vojske Crne Gore naslijeđen je iz SFRJ i star je više decenija i to je realnost. Međutim, intenzivno se radi na njenoj modernizaciji i taj proces će se nastaviti. U proteklom periodu obnovljen je znatan broj objekata, čime su kapaciteti znatno unaprijeđeni. Potpuno su obnovljena četiri objekta u kasarni "Vojvoda Marko Miljanov Popović", a Vazduhoplovstvo je dobilo novi hangar izgrađen po najvišim standardima. U kasarnama u Pljevljima, Kolašinu i Nikšiću radi se na obnovi postojećih objekata, a u Nikšiću je izgrađena nova savremena radionica za lakooklopna vozila JLTV "Oshkosh".

Završena je nova komandna zgrada Mornarice, dok je u fokusu izgradnja zgrade komande 1. Pješadijskog bataljona. U kasarni "Narodni heroj Milovan Šaranović" u Danilovgradu modernizovani su sportski tereni, a u planu je značajno unapređenje strelišta. Nastavićemo s ulaganjima jer kvalitetna infrastruktura direktno utiče na spremnost, efikasnost i moral pripadnika Vojske.

• Koliko je mladih dosad prošlo dobrovoljno služenje vojnog roka, koliko njih je odustalo, a koliko je nastavilo radni angažman u VCG nakon završetka tromjesečne obuke? Da li su djevojke zainteresovane za ovakav vid obuke?

– U proteklom periodu je oko 163 mladih završilo obuku za dobrovoljno služenje vojnog roka u trajanju od tri mjeseca, što se pokazalo kao izuzetno uspješan model. To je osnovna vojnička obuka, a mladima nudi jasne benefite: stiču znanje, disciplinu, fizičku spremnost, vojničke vještine, mjesečnu naknadu i – što je vrlo važno – prednost prilikom zapošljavanja u Vojsci Crne Gore ako se za to odluče.

Što se tiče djevojaka, posebno smo ponosni na njihovo učešće. Danas žene čine oko 16 odsto ukupnog sastava Vojske Crne Gore i taj procenat stalno raste. One su ravnopravno uključene u sve strukture – imamo žene i na visokim komandnim funkcijama, dužnosti komandirke u kontingentu VCG u NATO misiji Isturenih kopnenih snaga u Bugarskoj. Interesovanje djevojaka za profesionalnu službu sve je veće, što govori da radimo u pravcu stvaranja inkluzivne, moderne vojske, po NATO standardima.

Prvi na liniji za pomoć

• Pripadnici VCG često su na prvoj liniji odbrane u slučaju vremenskih nepogoda i dio su spasilačkih akcija od mora do planina. Da li ste zadovoljni trenutnom opremljenošću i osposobljenošću pripadnika VCG za ove aktivnosti? Koliko je u prethodnom periodu kupljeno vozila za VCG i za koje svrhe?

– Pripadnici Vojske Crne Gore redovno su na prvoj liniji kada je riječ o pomoći građanima, od sniježnih nepogoda i poplava do požara i pandemije kovida-19, što potvrđuje njihovu spremnost, profesionalnost i obučenost. Naša Helikopterska eskadrila ima respektabilne kapacitete za gašenje iz vazduha, osposobljena je za traganje i spasavanje u najtežim uslovima, a Vojska posjeduje i jedinstvene kapacitete za dekontaminaciju i pružanje medicinske pomoći na terenu.

U ovoj godini kupljena je oprema za traganje i spasavanje u vrijednosti 50.000 eura, a kroz dvije donacije OSCE-a, ukupne vrijednosti oko 100.000 eura, obezbjeđujemo dodatnu protivpožarnu opremu, čiji je dio već isporučen.

Naglasio bih i da smo nabavili šatore "Alaska" koji omogućavaju smještaj do 700 osoba u poljskim uslovima, pri čemu su potpuno zaštićeni od spoljih uticaja, požara, posjeduju najmodernije sisteme klimatizacije, kao i kompletnu infrastrukturu za rad na terenu. Mornarica je ojačana novim brzim patrolnim čamcima, dva nova patrolna broda su u izgradnji u Francuskoj. Modernizovani su transportni kapaciteti Vojske – kupljeno oko 70 novih vozila i ugovorena nabavka još 86 "IVECO" vozila vrijednih skoro 20 miliona eura. U arsenalu su i nova lakooklopna vozila JLTV "Oshkosh", očekuju se protivoklopni sistemi "Spike", mobilna minobacačka oruđa "Spear", PVO sistemi, novo pješadijsko naoružanje i helikopteri, uz jačanje logističkih kapaciteta i dalju modernizaciju snaga.

Zaključno, jasno je da se ozbiljno radi na modernizaciji Vojske Crne Gore i jačanju njenih kapaciteta, kako u borbenom, tako i u svim drugim segmentima, sa ciljem da pripadnici budu spremni za sve vrste zadataka i izazova.

• Da li se u VCG i Ministarstvu odbrane razmatra uvođenje obaveznog vojnog roka i kakav je Vaš stav po tom pitanju?

– Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore trenutno promovišu fleksibilni, tromjesečni model dobrovoljnog služenja vojnog roka, koji mladima pruža kvalitetnu obuku, mjesečnu naknadu i prednost pri zapošljavanju.

Iako se u javnosti raspravlja o mogućem vraćanju obaveznog vojnog roka, njegovo uvođenje zahtijevalo bi širok društveni i politički konsenzus, analizu troškova, modernizaciju infrastrukture i širenje instruktorskih kapaciteta. Lično smatram da dobrovoljni model trenutno odgovara potrebama naše vojske i društva. Otvoren sam za dalju diskusiju o obaveznom ročnom sastavu, ali to je pitanje koje se ne može rješavati jednostrano niti brzo.