U prethodnom četvorogodišnjem periodu, usvojeno je sedam djevojčica i pet dječaka.

– Niska stopa usvojenja ukazuje da je potrebno da se proces usvojenja dodatno analizira. U pojedinim istraživanjima se navodi da različiti akteri u sistemu dječje zaštite hraniteljstvo doživljavaju kao trajno rješenje, što može da predstavlja prepreku za realizaciju usvojenja – konstatovano je u Nacrtu strategije deinstitucionalizacije, koji se nalazi na javnoj raspravi.

Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti previđeno je da se djeca mlađa od tri godine ne upućuju na institucionalni smještaj, osim u izuzetnim slučajevima, a u narednoj fazi reforme planirano je da se djeci mlađoj od sedam godina ne obezbjeđuje smještaj u ustanovi.

– Ovo će zahtijevati angažman većeg broja nesrodničkih hranitelja, naročito za djecu sa smetnjama u razvoju – navode iz resora socijalnog staranja.

Ukazano je da i dalje postoje razlozi za zabrinutost zbog broja djece i mladih koji su smješteni u institucijama, kao i zbog nedovoljne razvijenosti posebno preventivnih usluga i usluga podrške biološkoj porodici, kao i nesrodničkog hraniteljstva.

U tom dokumentu, koji se kao zasebna strategija donosi prvi put u Crnoj Gori, konstatuje se da je nedovoljan broj pružalaca usluge porodični smještaj, te da ta lica ne mogu da ostvare pojedina prava iz rada i po osnovu rada. Nedostaju i nadzor i kontrola kvaliteta pružanja usluge porodičnog smještaja i porodičnog smještaja-hraniteljstva.

Konstatuje se da je Crna Gora uložila određena sredstva u reformu sistema socijalne i dječje zaštite, ali da nisu izdvojena dovoljna sredstva za proces deinstitucionalizacije u periodu od 2009. godine do danas. Najveći napredak, kako se navodi, ostvaren je u smanjenju broja djece, a posebno one ispod tri godine, koja se smještaju u ustanovu.

Naglašeno je da je najznačajnija opcija u skladu sa najboljim interesom djeteta ostanak i povratak u biološku porodicu ili usvajanje, te da prevencija, odnosno sprečavanje izmještanja djece iz porodice, posebno se mora razumjeti kao važan dio sistemskih napora.

– Prema podacima MRSS, u srodničkim i nesrodničkim hraniteljskim porodicama u 2023. godini je bilo smješteno 420 djece i mladih. Uslugu porodičnog smještaja-hraniteljstva koristi 353 djece, od čega je 77 odsto djece smješteno u srodničkim hraniteljskim porodicama. Uslugu porodičnog smještaja-hraniteljstva koristi 67 mladih, od čega je 91 odsto smješteno u srodničkim hraniteljskim porodicama – navodi se u nacrtu strateškog dokumenta.

Nišić i Jakšić Stojanović posjetile Dječiji dom u Bijeloj, maturantima uručile poklone

Kako se dodaje, stručni radnici kao najčešće razloge za smještaj djece u Dječji dom "Mladost" Bijela navode "zanemarivanje i/ili nasilje nad djecom od strane roditelja i poremećaje u funkcionisanju biološke porodice".

Krajem prošle godine, pored ove djece koja koriste uslugu smještaj u ustanovi u Crnoj Gori, 15 djece se nalazilo u internatima resursnih centara, a troje djece (jedno muškog i dva ženskog pola) bila su na smještaju u ustanovama u Srbiji.