NVO LGBT Forum Progres u proteklih dvanaest mjeseci je podnio preko stotinu prijava za govor mržnje na društvenim mrežama, koji targetira LGBT zajednicu, a sveukupno od početka monitoring-programa, prije gotovo deceniju, procjena je da je ta organizacija podnijela nekoliko hiljada pojedinačnih prijava.
Кako je "Danu" kazao izvršni direktor Foruma Progres Džon M. Barac u istom periodu analizirano je više desetina hiljada komentara koji sadrže mržnju, prijetnje, pozive na nasilje i slično.
– Generalno, krajnji ishod ovih prijava nije adekvatan, u smislu zadovoljenja pravde. Mali broj prijava se kvalifikuje kao prekršaj, a još manji broj njih rezultira prekršajnom presudom protiv počinioca. U prosjeku, od stotinu podnijetih prijava, njih petnaest do dvadeset se kvalifikuje kao prekršaj i protiv tih lica se pokrene prekršajni postupak, dok možda u nekih pet slučajeva dođe do osuđujuće presude i najčešće se izrekne novčana kazna od nekih dvije stotine pedeset eura – kaže Barac.
Na pitanje kako podvlače crtu između govora mržnje i slobode govora, Barac navodi da je u određenom dijelu slučajeva lako uočiti ovu razliku, ali isto tako postoje i takozvane "sive zone", kada je potrebno uložiti dodatne napore da se vidi da li je ta granica pređena.
– U tim slučajevima nam pomažu i nacionalno zakonodavstvo i međunarodni standardi, ali i višegodišnje iskustvo u ovoj oblasti, koje nam olakšava da prepoznamo razliku između govora mržnje i slobode govora – navodi on.
On ističe da je najveća kazna za govor mržnje bila nešto manje od 1.000 eura, dok je najveća kazna zatvora bila u trajanju od svega nekoliko mjeseci.
– Кaznena politika, iako važna kao mehanizam odvraćanja počinilaca, nije jedino i dugoročno rješenje. Ono što prevashodno treba da bude fokus jeste mijenjanje svijesti građanki i građana Crne Gore kroz sadržajnu reformu obrazovnog sistema, suštinsku inkluziju LGBT osoba u sve sfere društvenog života, kao i postizanje autentične vidljivosti LGBT pojedinaca u javnosti. Ali, nažalost, ovaj proces u Crnoj Gori gotovo i da ne postoji, barem ne na sistemskom nivou, već se prevashodno svodi na pojedinačne napore organizacija civilnog društva, što samo po sebi nije dovoljno – navodi Barac.
Barac ocjenjuje da značajan dio mržnje, pa samim tim i govora mržnje koji se upućuje ka LGBT zajednici u Crnoj Gori dolazi od različitih političkih struktura koje LGBT osobe aktivno zloupotrebljavaju u svoje političke svrhe i zarad dodatne polarizacije društva, podsticanja sveopšte netolerancije, kao i različitih pokušaja diskreditacije svojih političkih protivnika.
– Takođe, različite društvene grupe takođe imaju svoj udio u širenju mržnje, što organizovano kao reakciju na povećanu vidljivost LGBT osoba i tema iz ove oblasti. Nažalost, ne postoji adekvatan i kvalitetan sistemski odgovor na ove probleme, zbog čega oni, godinama unazad, nimalo ne jenjavaju – ističe Barac.
