Lukšić / Privatna arhiva

Žarko Lukšić za „Dan“: Za godinu spasili 64 osobe u 29 akcija traganja

Crnoj Gori je potreban jedan savremen spasilački čamac, dužine oko 15 metara, koji bi bio opremljen za noćno osmatranje i izlazak na more visine talasa pet metara, kao što imaju sve ostale spasilačke službe, recimo u Italiji, Hrvatskoj i Grčkoj, istakao je pomoćnik direktora UPSUL

Ekipe Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) prošle godine su sa plovila spasile 64 osobe i deset plovila tokom 29 akcija traganja i spasavanja na moru. Na području djelovanja Lučke kapetanije Bar bio je 21 slučaj, a na području Kotora osam. Nažalost, bio je i jedan smrtni slučaj.

Prema riječima pomoćnika direktora Uprave Žarka Lukšića, Crnoj Gori je potreban savremen spasilački čamac.

– Crnoj Gori je potreban jedan savremen spasilački čamac, dužine oko 15 metara, koji bi bio opremljen za noćno osmatranje i izlazak na more visine talasa pet metara, kao što imaju sve ostale spasilačke službe, recimo u Italiji, Hrvatskoj i Grčkoj. Njegova vrijednost je oko dva milona eura, ali bi se njegovom kupovinom dugoročno riješio problem traganja na otvorenom moru. Naš čamac "Sar 1" prebacili bismo u Bokokotorski zaliv, a ovaj novi bismo pozicionirali u Baru. Za to je potrebno naći sredstva, ali bez toga nema značajnijeg unapređenja sistema traganja i spasavanja, naravno uz adekvatne plate i kvalifikovanu i obučenu posadu – kazao je Lukšić za "Dan".

Ističe da su sigurnost i bezbjednost na moru na Crnogorskom primorju, u zoni koju pokrivaju unutrašnje morske vode i teritorijalno more, neprestani izazov, posebno tokom turističke sezone.

– Usled nacionalne zakonske regulative, koja ne prepoznaje naplaćivanje usluga tegljenja u slučajevima kada vlasnik plovila nije postupio u skladu sa Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe, UPSUL vrši tegalj takvih plovila bez nadoknade troškova, trošeći državne resurse, što u drugim mediteranskim državama nije praksa. Svakako da će taj segment biti obuhvaćen i revizijom Nacionalnog plana traganja i spasavanja, čije je ažuriranje počelo i očekuje završetak aktivnosti do maja ove godine. A kada bi trebalo početi sa izradom standardnih operativnih procedura (SOP), sa svim subjektima kako bi plan postao operativan uz implementaciju svih ratifikovanih SAR konvencija za more i vazduhoplovstvo (IAMSAR), svakako da, uz podršku Ministarstva kapitalnih investicija, mora biti imperativ u narednom periodu, uz unapređenje službe – rekao je Lukšić.

Instaliraju dodatne senzore i radare

Prema riječima Žarka Lukšića, Crna Gora je 2015. prvom fazom VTMIS sistema pokrila veliki dio zone odgovornosti, koja dostiže i do 50 NM od obale.

– Sistem funkcioniše i za svoje potrebe koriste ga mnogi državni organi. S tim u vezi, korišćenjem evropskih predpristupnih fondova kroz projekat IPA 2017. je u toku, implementacija druge faze VTMIS sistema, koja podrazumijeva instalaciju nedostajućih senzora u Bokokotorskom zalivu, Luci Bar i Skadarskom jezeru. Nove lokacije u Bokokotorskom zalivu su rt Kobila, Portonoci, Trusrski rt i Dražin vrt, i Lučka kapetanija Kotor, gdje će se instalirati dodatni senzori, radari kratkog dometa, CCTV kamera, AIS, meteo stanice, linkovske veze i VHF radio uređaji. Sistem će biti operativan u trećem kvartalu godine, uz napredna softverska rješenja, a na taj način će se znatno unaprijediti sigurnost i bezbjednost pomorske plovidbe u Bokokotorskom zalivu. CCTV kamere srednjeg dometa će biti instalirane i u Luci Bar i na Crnom rtu, gdje će se sa Pomorsko-operativnog centra vršiti nadzor i kontrola brodova koji dolaze u luku. Takođe, na Stegvašu će biti instalirana VHF i AIS oprema, gdje će po prvi put biti moguća komunikacija između plovnih objekata sa jezera i Koordinacionog centra traganja i spasavanja u Dobroj Vodi – istakao je Lukšić.

Posao kojim se bavi Sektor sigurnosti plovidbe je, kako kaže, usko operativan i podrazumijeva stručno i obučeno ljudstvo, koje mora biti u odličnoj psiho-fizičkoj kondiciji za obavljanje složenih zadataka na moru, prilikomspasavanja lica u opasnosti, kao i prilikom traganja za nestalim licima.

– Kadrove za pomorski dio, makar prema dosadašnjem iskustvu, ne samo u Crnoj Gori, teško je naći, s obzirom da su na brodovima mnogo veća primanja, a UPSUL ne može dugoročno obezbijediti veliki broj zaposlenih zbog zakonskih odredbi Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Sam status zaposlenih u Pomorskom operativnom centru i operativnom dijelu spasilaca na čamcima nije regulisan kao ostale slične ili srodne službe u Crnoj Gori, pa nemaju beneficije ni na novčana primanja, ni na starosnu granicu za obavljanje poslova u ovoj zahtjevnoj službi. Uzimajući u obzir da po postojećoj zakonskoj regulativi za penziju treba 67 godina života ili 40 godina staža, postavlja se pitanje da li jedan spasilac ili operater na sistemu za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja (služba kao kontrola leta u vazduhoplovstvu) može u psiho-fizičkoj kondiciji da obavlja kvalitetno svoj posao i izvršava svoje obaveze na moru, po pravilu kada su loši vremenski uslovi. U slučaju da spasiocima treba pomoć, ko će njih spasavati – istakao je Lukšić.

U Herceg Novom bilo dramatično

Kako ističe naš sagovornik, u radu su imali i naročito dramatične slučajeve, kao što je bio ovaj poslednji u Herceg Novom.

– U dosadašnjem radu vezano za traganje i spasavanje na moru imali smo nekoliko sličnih situacija. Tragamo za nestalim osobama, a porodica očekuje pronalaženje utopljenika. Samo u jednom slučaju, 2021. godine, nismo uspjeli pronaći lice nestalo prilikom utopljenja na ušću rijeke Bojane. U takvim trenucima prvenstveno se baziramo na profesionalno koordinirano traganje i spasavanje na moru, u koje su prvenstveno uključeni UPSUL, MVCG, Sektor granične policije, Vojno vazduhoplovstvo i lučke kapetanije Bar i Kotor, kao i sa ostalim državnim i privatnim institucijama i kompanijama. Same emocije u tom dijelu se moraju svesti na najmanju moguću mjeru, a svakako na nas sve to ostavlja traga, posebno kada predajemo porodici tijelo i nakon toga po pravilu ostajemo s njima u kontaktu. Stresnost posla koji nosi spasilačka služba na moru, ponavljam, trenutno nije prepoznata kako bi trebalo da bude, jer spasilac na kopnu i moru nisu isto rangirani po pitanjima primanja plata i dužine zaposlenosti u službi– rekao je Lukšić.

Dodaje da je tragičan slučaj potrage za nestalim dječakom u Herceg Novom pokazao požrtvovanost i angažovanje službe traganja i spašavanja na moru, gdje su pokazali svoju, prvenstveno, ljudsku i profesionalnu odgovornost, koju država kao takvu mora prepoznati.

– UPSUL je, u skladu za državnom administracijom, vezana za budžetska sredstva koja se dodjeljuju svim organizacionim jedinicama. Ta sredstva svakako nisu dovoljna da se organizuje redovna služba i obezbijedi njena efikasnost, jer održavanje, obuka i opremanje spasilačkih službi, sa specijalnom opremom i sredstvima, veoma je skupo. Pored sredstava iz budžeta, UPSUL preko resornog ministarstva koristi i evropske IPA fondove, gdje smo prošle godine dobili veoma vrijedne specijalne spasilačke skutere i ličnu opremu koja je već operativna i u upotrebi. Takođe, raspodjelom sredstava Agencije za civilno vazduhoplovstvo godišnje dobijamo određena finansijska sredstva, koja se koriste isključivoza Sar službu i možemo otvoreno reći da bez tih sredstava služba ne bi mogla da se unapređuje, a ljudstvo šalje na skupe i specijalizovane obuke – kazao je Lukšić.